Narodna skupština RS, iako je većina javnosti i analitičara predviđala drugačije, odbacila je zahtjev visokog predstavnika u BiH Velantina Inzka, koji je u februaru ove godine tražio da se osuđenim za ratne zločine Radovanu Karadžiću, Momčilo Krajišniku i Biljani Plavšić, oduzmu priznanja koja im je dodijelila Narodna supština RS.
Tako je ultimatum koji je postavljen, ostao samo prazna priča, bez bilo kakve realizacije, pa se postavlja pitanje zbog čega je bio potreban ultimatum, koji nije postigao željeni rezultat. Naprotiv.
Opipavanje terena
„Ovo je provokacija onog što zovemo međunarodnom zajednicom u BiH. Međutim, međunarodna zajednica ne reaguje u BiH posljednjih deset godina i očito da je i ovakva politika provokacije, svojevrsna provjera koliko daleko se zapravo može ići“, kaže analitičarka Tanja Topić, ne očekujući da će visoki predstavnik posegnuti za ozbiljnim odlukama, piše DW.
Više konstatacije nego reakcije, stigle su iz OHR-a i iz Ambasade SAD-a u BiH. Valentin Inzko kaže da je RS ovim izabrala put blokade evropskih integracija, kao i da su poslanici Narodne skupštine propustili historijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurnu budućnost. Amerika poručuje, da nazadne rasprave o raspadu BiH neće donijeti ništa dobro.
„Ono što bi napravilo pozitivnu razliku za konstitutivne narode BiH i sve građane jeste fokus na osnovne ekonomske reforme, promjene koje bi izbore učinile manje diskriminirajućim i transparentnijim, kao i konkretni koraci ka poboljšanju integriteta sudstva i borba protiv endemske korupcije koja ovu zemlju vraća unazad“, navodi se u saopštenju ambasade.
Veliki broj analitičara postavlja pitanje opravdanosti postojanja Kancelarije visokog predstavnika u BiH 25 godina nakon rata, u trenutku možda najzategnutijih političkih odnosa od devedesetih a bez konkretnih reakcija. S druge strane, ukoliko se odnosi unutar BiH nisu stabilizovali gotovo tri decenije, da li vrijeme da se zaista govori o nekom drugom modelu funkcionisanja BiH.
„Nepovlačenje odlikovanja presuđenim ratnim zločinicima pokazuje da je Republika Srpska u svoj simbolički kapital ratni zločin uvrstila u vrhunsku kategoriju. S druge strane, Inzko je potpuno smiješna figura jer nema nikakve instrumente moći u svojim rukama zbog podjeljenosti međunarodne zajednice", kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Enver Kazaz, navodeći da je Dodik ovim potezom srozao RS sa moralnog, ideološkog i političkog gledišta.
Na sve ili ništa
Vlast u Republici Srpskoj, okupljena oko SNSD-a, u problemu je još od proteklih lokalnih izbora, kada su izgubili mjesto gradonačelnika najvećeg grada u Republici Srpskoj i prema dostupnim anketama popularnost im i dalje pada. Analitičari vjeruju da je ovo bio prelomni trenutak za reakciju SNSD-a na ovaj način, odnosno na suprostavljanje međunarodnoj zajednici i odbacivanje ultimatuma, kako bi se održali na političkoj sceni.
„Milorad Dodik definitivno ide na sve ili ništa i očito je da je sav teret stavio na svoja leđa. Međutim, mislim da je u ovoj situaciji, izabrao pogrešan trenutak. Pandemija i ekonomija su stvari kojima trebaju da se bave ovi političari, tako da mislim da je hazarderski potez igrati na tu kartu zaoštrvanja odnosa sa međunarodnom zajednicom i bildanja nacionalnih mišića“, smatra Topić.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (SNSD), rekao je da će Republika Srpska donijeti svoje odluke ukoliko Valentin Inzko posegne za „bonskim ovlaštenjima" u vezi sa odlukom Narodne skupštine, da odbaci njegov ultimatum o poništenju odlikovanja osuđenim za ratne zločine.
„Tada mu neće pomoći ni Borel. Neka obavijesti koga hoće“, rekao je Dodik, odgovarajući na pitanje očekuje li sankcije EU zbog toga što nije ispunjen zahtjev visokog predstavnika.
Ključno je sada pitanje, da li će EU krenuti iz defanzivnog položaja, posebno nakon sada već konačne odluke da Valentin Incko uskoro napušta BiH, kako je najavio. Iako je većina zemalja dala zeleno svjetlo Christian Schmidt za imenovanje na mjesto visokog predstavnika, ta priča je posljednjih sedmica otišla u drugi plan, velikim dijelom i zbog stava Rusije da je vrijeme za gašenje Kancelarije visokog predstavnika.
„Bojim se da su evropska birokratija i zemlje zapada, na tlu BiH poražene. Zato ne vidim neki poseban smisao u visokom predstavniku i ne vidim mogućnost da bi novi imao jače instrumente u rukama. Ipak je Rusija sila i na moćan način blokira regiju, a BiH naročito u priključenju EU“, zaključuje Kazaz.
