Naučnici i poduzetnici se na Arktiku bore s temperaturama ispod nule, jakim vjetrovima i snježnim olujama kako bi izbušili rupe u morskom ledu s namjerom da ispumpaju morsku vodu ispod i zamrznu je na površini.
Grupa iz britanskog start-upa Real Ice locirana je u Cambridge Bayu, malom obalnom selu u Nunavutu, kako bi pokušala dokazati da mogu uzgajati i obnoviti arktički morski led.
Njihov krajnji plan je podebljati led na više od 386.000 kvadratnih milja Arktika — području dvostruko većem od Kalifornije — s ciljem usporavanja ili čak poništavanja ljetnog gubitka leda i, na taj način, pomoći u borbi protiv ljudski uzrokovane klimatske krize.
To je hrabar plan i jedan od brojnih kontroverznih geoinžinjerskih prijedloga za spašavanje ranjivih polarnih područja planeta koji sežu od postavljanja goleme podvodne "zavjese" za zaštitu ledenih ploča do posipanja sitnih staklenih kuglica koje odbijaju sunčevu svjetlost.
Neki naučnici i stručnjaci za Arktik kritizirali su metode Real Icea kao nedokazane u ovim razmjerima, ekološki rizične i tvrde da odvraćaju pažnju od rješavanja temeljnog uzroka klimatskih promjena: fosilnih goriva.
No firma kaže da je njezin projekt inspiriran prirodnim procesima i nudi posljednju priliku za zaštitu ekosistema koji nestaje jer svijet ne uspijeva brzo djelovati na klimatske promjene.
Arktički morski led se smanjuje dok ljudi nastavljaju zagrijavati svijet izgaranjem fosilnih goriva. Od sredine 1980-ih, količina debelog višegodišnjeg leda smanjila se za 95%. Led koji ostaje je mlad i tanak. Neki naučnici predviđaju da bi Arktik mogao imati ljeto bez leda već 2030-ih.
Gubitak morskog leda je globalni problem. Njegova svijetla bijela površina reflektira sunčevu energiju natrag u svemir, hladeći planet. Kada se otopi, tamniji okean koji je izložen ispod može apsorbirati više sunčevih zraka. To je kobna petlja - globalno zatopljenje otapa led, a topljenje leda pojačava globalno zatopljenje.
Plan firme Real Ice za zaštitu ovog ledenog okeanskog krajolika uključuje umetanje podvodnih pumpi na električni pogon ispod morskog leda kako bi se morska voda pumpala na površinu. Voda se smrzava dok se skuplja po ledu poput ogromne lokve, stvarajući dodatni sloj leda.
Proces također uklanja snijeg s vrha leda, skidajući s njega izolacijski sloj i izazivajući dodatni rast na donjoj strani morskog leda, rekao je Andrea Ceccolini, jedan od izvršnih direktora firme Real Ice.
Startup provodi terenska testiranja na Arktiku gotovo dvije godine. Prvi su bili na Aljasci prošle godine, uglavnom kako bi provjerili radi li oprema i može li izdržati brutalnu hladnoću.
Grupa je započela testiranja u Cambridge Bayu u Kanadi u januaru ove godine. Pokrili su oko 44.000 kvadratnih stopa leda i dodali prosječno 50 cm dodatne debljine između januara i maja u usporedbi s kontrolnim područjem, rekao je Ceccolini.
Nova runda testova u Cambridge Bayu započela je u novembru i do sada su pokrili 430.000 četvornih stopa. U prvih 10 dana ispitivanja, led je već bio 10 cm deblji na mjestima koja su testirali, rekao je Ceccolini.
Vratit će se početkom sljedeće godine i ponovno u maju kako bi izmjerili koliko je leda stvoreno. Na temelju prethodnih rezultata, očekuju između 40 i 80 cm leda, rekao je Ceccolini.
"Rano je", rekao je Shaun Fitzgerald, direktor Centra za popravak klime na Univerzitetu Cambridge, koji je radio s Real Iceom na ispitivanjima. ‘Ali rani rezultati bili su ohrabrujući‘, rekao je za CNN. "Optimist sam, ali trebamo više eksperimenata i više podataka."
Konačni plan je automatizirati proces pomoću podvodnih dronova, od kojih je svaki dug oko 2 metra i pogonjen zelenim vodikom. Oni će otopiti rupe u ledu odozdo pomoću grijanih bušilica.
Ceccolini procjenjuje da bi se oko 500.000 dronova koristilo u punom opsegu i da bi se pažljivo rasporedile kako bi se izbjegle staze za migraciju životinja ili plovni putovi, rekao je.
Ako sve bude išlo po planu, očekuje da se povećanje može dobiti u roku od osam do deset godina.
Neće biti jeftino. Real Ice procjenjuje da će trošak biti između 5 i 6 milijardi dolara godišnje za podebljavanje leda na 386 000 četvornih milja, području za koje vjeruje da je dovoljno veliko "da bude učinkovito u usporavanju, pa čak i poništavanju gubitaka ljetnog morskog leda na Arktiku, “, rekao je Ceccolini.
Real Ice uglavnom se sam financira s nešto novca od investitora. Naposljetku, vjeruju da bi globalni fond ili vlade država pomogle u plaćanju. Također predviđaju prodaju "kredita za hlađenje", gdje onečišćivači plaćaju za ponovno zamrzavanje leda kako bi "nadoknadili" vlastito zagađenje.
To je uvjerljiva vizija, ali mnogi naučnici i dalje sumnjaju da bi mogla funkcionirati u velikom obimu.
Naučno gledano, ideja je dobra, rekla je Jennifer Francis, viša naučnica u Woodwell Climate Research Center, "led će postati mjerljivo deblji i svjetliji u područjima oko pumpi." Ali veliko je pitanje, rekla je za CNN, može li se u dovoljno dugom razdoblju uzgojiti dovoljno morskog leda da ima bilo kakve promjene u klimatskoj krizi. “Imam ozbiljne sumnje”, rekla je.
Skalabilnost rješenja Real Icea je "krajnje upitna", rekla je Liz Bagshaw, vanredna profesorica polarnih promjena okoliša na Univerzitetu u Bristolu. Također je upozorila na potencijalno široke ekološke utjecaje na ranjivu regiju. "Takve intervencije su u najboljem slučaju moralno dvojbene, a u najgorem slučaju etički neodgovorne", rekla je za CNN.
Desetine naučnika izrazili su zabrinutost u nedavnom izvještaju o projektima polarnog geoinžinjeringa, uključujući zadebljanje leda. Upozorili su na "mogućnost ozbiljnih nepredviđenih posljedica", uključujući utjecaj na okoliš "neviđene nivoe ljudske prisutnosti" na Arktiku.
Ceccolnini ne poriče da bi projekt mogao uzrokovati promjene u morskom okolišu – na primjer, promatraju rast algi na koji može utjecati debljina leda – ali vjeruje da će ukupni utjecaji biti ograničeni.
Budućnost projekta ovisi o tome hoće li dokazati da je zgušnjavanje leda učinkovito i da ne stvara značajne nuspojave, rekao je, piše CNN.
