Sjedinjene Američke Države prošle su godine zabilježile nešto što se nije dogodilo još od Velike depresije: više ljudi se iselilo nego što se u zemlju uselilo. Trumpova administracija negativnu neto migraciju predstavila je kao dokaz uspješne politike deportacija i ograničavanja viza, ali paralelno raste i broj američkih građana koji napuštaju zemlju u potrazi za pristupačnijim životom, piše The Wall Street Journal.
Važno je naglasiti da negativna neto migracija prvenstveno proizlazi iz pada imigracije i povećanih deportacija, a ne isključivo zbog rasta broja američkih građana koji odlaze.
Novi američki san
SAD još od Eisenhowerove administracije ne prikuplja sistematske podatke o odlascima građana, ali boravišne dozvole, kupovina nekretnina i upisi na fakultete u više od 50 zemalja pokazuju da Amerikanci u rekordnom broju napuštaju zemlju. Procjenjuje se da danas između četiri i devet miliona Amerikanaca živi izvan SAD-a.
Lisabon, Dublin i Barcelona postali su simboli novog vala iseljavanja. U portugalskoj prijestolnici toliko je Amerikanaca kupilo stanove da se novopridošli žale kako češće čuju engleski nego portugalski. U dublinskoj četvrti Grand Canal Dock, prema agentima za nekretnine, svaki petnaesti stanovnik rođen je u SAD-u – veći udio nego irskih imigranata u Americi tokom egzodusa nakon Velike gladi.
Dolazak američkih radnika na daljinu izazvao je i prosvjede na Baliju, u Kolumbiji i na Tajlandu, gdje lokalno stanovništvo upozorava na rast cijena i gentrifikaciju. Više od 100.000 mladih Amerikanaca upisalo je studij u inostranstvu u potrazi za pristupačnijim diplomama, dok se stariji građani sele u Meksiko zbog jeftinije zdravstvene zaštite.
Od pustolova do običnih ljudi
Firma Expatsi bilježi snažan rast interesa za preseljenje.
„Nekada su odlazili veliki avanturisti i visoko kvalificirani stručnjaci. Danas su to obični ljudi, poput mene“, kaže osnivačica Jen Barnett, koja se 2024. preselila na poluotok Yucatán.
Njena firma organizirala je tri grupna putovanja 2024., a ove godine planira čak 57.
„Naš je cilj preseliti milion Amerikanaca“, dodala je.
Neki komentatori ovaj trend nazivaju „Donaldovim bijegom“, jer su brojke naglo porasle tokom Trumpovog drugog mandata, iako analitičari naglašavaju da je fenomen počeo ranije zbog rada na daljinu i rasta troškova života.
Bijela kuća ističe da američko gospodarstvo nadmašuje druga razvijena tržišta, naglašavajući deportacije stotina hiljada ilegalnih imigranata i dolazak stranih investitora visoke neto vrijednosti koji plaćaju milion dolara za posebne imigracijske programe.
SAD zabilježio neto gubitak od oko 150.000 ljudi
Prema think tanku Brookings Institution, SAD je 2025. godine zabilježio neto gubitak od oko 150.000 ljudi, a odljev bi mogao rasti i 2026. godine. Taj minus odnosi se na ukupnu migracijsku bilancu – kombinaciju manjeg broja doseljenika i većeg broja odlazaka – a ne isključivo na iseljavanje američkih državljana.
Broj imigranata pao je na između 2,6 i 2,7 miliona, u odnosu na gotovo šest miliona u 2023., dok je prošle godine zabilježeno 675.000 deportacija i 2,2 miliona „samodeportacija“.
Analiza Wall Street Journala pokazuje da se najmanje 180.000 Amerikanaca preselilo u 15 država koje objavljuju statistiku. State Department procjenjuje da 1,6 miliona Amerikanaca živi u Meksiku, više od 250.000 u Kanadi te preko 325.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu, dok ih u Europi ukupno ima više od 1,5 miliona.
Evropa postaje glavno odredište
U Portugalu je broj Amerikanaca porastao za više od 500% od početka pandemije, a samo 2024. za 36%. U posljednjih deset godina broj američkih stanovnika gotovo se udvostručio u Španiji i Nizozemskoj te više nego udvostručio u Češkoj. Prošle godine više Amerikanaca preselilo se u Njemačku nego Nijemaca u SAD, dok je Irska 2025. primila oko 10.000 Amerikanaca, dvostruko više nego godinu ranije.
Raste i broj zahtjeva za odricanje od državljanstva – 2024. porastao je za 48%. Amerikanci također podnose zahtjeve za britansko državljanstvo po rekordnoj stopi, dok je izdano 31.825 irskih putovnica 2024., a procjenjuje se oko 40.000 prošle godine.
Ko su novi američki iseljenici?
Novi američki iseljenici dolaze iz različitih društvenih slojeva – od vlasnika malih firmi i finansijskih savjetnika do ljudi koji pokušavaju povećati prihode od socijalne pomoći ili invalidnine. Sve češće sele i porodice s djecom.
„Ovdje ne morate razmišljati o tome da će vam petogodišnje dijete imati vježbe za pucnjavu u vrtiću“, rekao je Chris Ford iz Berlina. „Plaće jesu više u Americi, ali kvaliteta života je bolja u Evropi.“
Stručnjaci upozoravaju da trend otvara pitanje predstavlja li egzodus znak snage američkih plaća ili gubitak vjere u američki način života. Gallup je 2008. zabilježio da jedna od deset osoba želi napustiti SAD, a danas je to jedna od pet. Istraživačica Caitlin Joyce kaže da to „potkopava ideju o američkoj iznimnosti“, jer sve više Amerikanaca otkriva da im se život u Europi više sviđa.
Američka priča u novom ruhu
Posljednji put kada je više ljudi napustilo SAD nego što se uselilo bilo je 1935., kada su neki Amerikanci odlazili raditi u Sovjetski Savez. Danas ih privlače evropske socijaldemokracije koje nude pristupačnu zdravstvenu zaštitu, sigurnije škole i gradove prilagođene pješacima.
Iako je dolar prošle godine oslabio 12% u odnosu na euro, priljev Amerikanaca se ubrzao.
„Nisam očekivao da ću biti okružen s toliko Amerikanaca“, rekao je Michael Le Blanc iz Lisabona, koji se preselio nakon incidenta s pucnjavom u školi njegovog sina. „Niko od mojih klijenata nije se odlučio vratiti u SAD“
No priljev ima i negativne posljedice. U Portugalu i Španiji političari raspravljaju o rastu cijena stanovanja, a u Barceloni se pojavio grafit „Digitalni nomadi, idite kući!“. Ipak, Lia Mashaka, koja pomaže Amerikancima pri preseljenju, kaže da nijedan njen klijent nije odlučio vratiti se u SAD.
Trend potiču i društvene mreže koje pojednostavljuju proces preseljenja. Broj Amerikanaca koji studiraju u Evropi udvostručio se od 2011., a među studentima s kojima su novinari razgovarali samo jedan planira povratak.
Iseljavanje više nije rezervirano samo za bogate. Kelly McCoy iz Buffala preselila se u Albaniju, a danas živi u Rumuniji i pomaže drugima s manjim primanjima da učine isto.
„Imala sam klijente koji su živjeli od socijalne pomoći. U Albaniji trenutačno možete vrlo lako preživjeti s 1.000 dolara mjesečno“, rekla je.