Britanska kompanija Space Forge, sa sjedištem u Cardiffu, planira stvoriti „fabrike“ u svemiru za proizvodnju materijala za poluprovodnike. Kompanija tvrdi da bi njihova izrada u svemiru rezultirala „ogromnim dobitkom“ u efikasnosti čipova.
Ova kompanija razvija svemirsku fabriku za proizvodnju materijala za kvantne računare, AI data centre i odbrambenu infrastrukturu. Već su dostigli ključnu prekretnicu u kreiranju ultravisokokvalitetnih kristalnih „sjemena“ u svemiru, koja bi se koristila za proizvodnju poluprovodnika na Zemlji.
U junu 2025. godine, pomoću rakete kompanije SpaceX, lansirali su satelit-fabriku veličine mikrovalne pećnice pod nazivom ForgeStar-1. Uspjeli su generisati plazmu, gas zagrijan na 1.000 stepeni Celzijusa, što će u budućnosti omogućiti proizvodnju naprednih kristala.
Zašto baš svemir?
„Svemir nudi neuporedivu industrijsku bazu u poređenju sa Zemljom“, kaže Joshua Western, izvršni direktor i suosnivač kompanije. On objašnjava da se u uslovima mikrogravitacije atomi materijala raspoređuju pravilnije. Dodatno, vakuum smanjuje mogućnost kontaminacije, omogućavajući proizvodnju kristala koji su stotinama, pa čak i hiljadama puta čistiji od onih sa Zemlje.
Kompanija se nada da će u naredna 24 mjeseca poslati komercijalni sistem u orbitu koji će biti sposoban proizvesti materijal za 10 miliona poluprovodnika. Ciljana tržišta su vazduhoplovstvo, odbrana, telekomunikacije i obrada podataka.
Izazovi: Porezi, zakoni i povratak na Zemlju
Najveći izazov za Space Forge trenutno je regulativa. Iako je satelit izgrađen za sedam sedmica, dobijanje dozvole za lansiranje trajalo je dvije i po godine. Također, postoji pravna praznina oko oporezivanja materijala koji se vrate iz svemira, budući da nisu proizvedeni ni u jednoj državi, nije jasno kome i koliki porez treba platiti.
Pitanje poreza je značajno jer bi ovi materijali mogli vrijediti na desetine miliona dolara po kilogramu.
"Svemirski kišobran"
Jedan od najvećih tehničkih izazova je transport proizvoda nazad na Zemlju. Space Forge razvija toplotni štit koji funkcioniše poput padobrana ili kišobrana.
„Najbolje se može opisati kao Mary Poppins, ali za svemir. To je u osnovi kišobran svemirske klase koji se otvara na kraju misije i omogućava nam da doslovno doplutamo iz orbite do tla“, objašnjava Western.
Ekonomska održivost
Globalno tržište poluprovodnika poraslo je za 22% u 2025. godini, a očekuje se da će do 2027. dostići vrijednost od bilion dolara. Matthew Weinzierl, dekan na Harvard Business School, upozorava da su prepreke visoke, ali smatra da je, uz pad troškova svemirskih letova, ekonomska održivost ovakve proizvodnje „neizbježna“.
Do sada je Space Forge prikupio 30 miliona dolara kapitala od investitora širom svijeta, uključujući i NATO Innovation Fund.
„Nadam se da će za 10 godina ono što radim biti dosadno“, kaže Western. „Onog dana kada nekome kažu da je njegov telefon ili laptop napravljen pomoću čipa iz svemira, a to ga ne uzbuđuje, tada ću znati da smo uspjeli.“