Svemirski podatkovni centri koje predlažu kompanije SpaceX Elona Muska, Blue Origin Jeffa Bezosa i drugi tehnološki giganti mogli bi proizvesti ogromne količine zagađenja i trajno promijeniti Zemljinu atmosferu.
Na to upozoravaju stručnjaci iz svemirske industrije i organizacije za zaštitu okoliša, koje su novom peticijom zatražile detaljnu procjenu mogućih posljedica ovih projekata, piše britanski „The Guardian“.
Tehnološke kompanije predložile su postavljanje miliona orbitalnih podatkovnih centara, a za realizaciju planova potrebno im je odobrenje američke Savezne komisije za komunikacije.
Stručnjaci upozoravaju da se zagađenje nastalo sagorijevanjem satelita i raketa pri povratku u atmosferu već nakuplja u stratosferi. Svemirske letjelice oslobađaju crnu čađ, rijetke metale, aluminijev oksid i druge materije čiji uticaj na okoliš još nije dovoljno istražen.
Moguć rizik za ozonski omotač
Pojedini naučnici strahuju da bi takvo zagađenje moglo oštetiti ozonski omotač, izložiti ljude višem nivou ultraljubičastog zračenja i dodatno destabilizovati klimu.
Zagađujuće materije mogle bi se s vremenom vratiti na površinu Zemlje, dok bi milioni novih satelita stvorili i ogroman izvor svjetlosnog zagađenja.
Peticijom se od američke Savezne komisije za komunikacije traži privremena obustava izdavanja novih dozvola za projekte svemirskih podatkovnih centara. Podnosioci smatraju da se planovi ne mogu odobravati bez ozbiljne procjene njihovog uticaja na okoliš, nauku, ekonomiju i društvo.
Peticiju su podnijele organizacije Public Employees for Environmental Responsibility, Earthjustice i DarkSky International, koja se bavi zaštitom noćnog neba od svjetlosnog zagađenja.
Milioni novih satelita u orbiti
Nekoliko bivših američkih zvaničnika zaduženih za svemirska pitanja izrazilo je sumnju u to da su orbitalni podatkovni centri uopće tehnički i ekonomski održivi.
Ipak, postavljanje miliona dodatnih satelita u orbitu predstavljalo bi ozbiljan ekološki rizik.
Sateliti sadrže veliki broj složenih materijala koji prilikom sagorijevanja u atmosferi ne nestaju potpuno, nego ostavljaju čestice i hemijske spojeve.
Broj aktivnih satelita u Zemljinoj orbiti porastao je s približno 1.400 u 2015. godini na oko 15.000 danas. Procjenjuje se da bi ih za deset godina moglo biti čak 100.000, ne računajući moguće mreže orbitalnih podatkovnih centara.
Najveći dio trenutnog zagađenja povezuje se sa satelitskim mrežama koje pružaju širokopojasni internet, među kojima su Starlink i Amazonove konstelacije.
Zagađenje nastaje tokom lansiranja i povratka
Svemirske letjelice mogu izazvati zagađenje i pri lansiranju i pri povratku u atmosferu.
Raketna lansiranja oslobađaju crni ugljik, azotne okside, ugljenmonoksid, aluminijev oksid i gasove hlora. Kada se sateliti nakon pet do 15 godina povuku iz upotrebe i sagore u atmosferi, oslobađaju različite metale.
Na taj način zagađujuće materije dospijevaju u dijelove stratosfere koji su ranije bili gotovo netaknuti.
Naučnici su tek krajem 2023. godine počeli otkrivati razmjere mogućeg problema. Tokom mjerenja stratosfere pronađeni su metali u aerosolima sumporne kiseline, koji imaju važnu ulogu u regulisanju temperature planete.
Ovi aerosoli mogu doprinositi stvaranju oblaka na velikim visinama koji odbijaju dio Sunčevog zračenja, ali i uticati na kretanje gasova i zagađenja prema ozonskom omotaču.
Kako metali iz svemirskih letjelica međusobno djeluju s prirodnim metalima i aerosolima sumporne kiseline zasad je uglavnom nepoznato.
Noćno nebo moglo bi se trajno promijeniti
Organizacije za zaštitu prirode upozoravaju i na posljedice svjetlosnog zagađenja.
Biljke i životinje zavise od prirodnog ciklusa svjetlosti i tame, dok pretjerano noćno osvjetljenje može poremetiti njihovo hranjenje, razmnožavanje i kretanje.
Svjetlosno zagađenje već se povezuje sa smanjenjem broja svitaca i drugih insekata.
Milioni dodatnih satelita mogli bi trajno promijeniti izgled noćnog neba i otežati astronomska posmatranja.
Potrebne ogromne količine rijetkih metala
Svemirski podatkovni centri zahtijevali bi i velike količine rijetkih metala i drugih sirovina kojih već nedostaje.
Njihovo vađenje i prerada mogli bi izazvati dodatne ekološke probleme na Zemlji, uključujući uništavanje staništa, zagađenje vode i povećanje emisija štetnih gasova.
Veliki broj satelita povećao bi i opasnost od sudara u orbiti, nastanka svemirskog otpada i nekontrolisanog pada dijelova letjelica na Zemlju.
Kompanije ne nude dovoljno detalja
Među kompanijama koje traže dozvole nalazi se Cowboy Space, koja želi uspostaviti sistem od 20.000 satelita, s prvim lansiranjem planiranim za 2028. godinu.
U peticiji se navodi da kompanija gotovo uopće nije objasnila kako namjerava ublažiti moguće posljedice po okoliš, osim obećanja da će pokušati smanjiti uticaj na astronomska posmatranja.
SpaceX u svojoj prijavi navodi da bi orbitalni podatkovni centri trebali pomoći u stvaranju budućnosti čovječanstva među zvijezdama. Ipak, kada je riječ o ekološkim rizicima, kompanija samo najavljuje razvoj metoda za smanjenje vidljivosti satelita, bez detaljnijeg objašnjenja.
Organizacije koje su podnijele peticiju tvrde da nijedna kompanija nije ponudila dovoljno podataka o tome kako bi ublažila zajedničku ekološku štetu nastalu radom više od milion satelita koji bi kružili oko Zemlje, sudarali se, raspadali i na kraju padali nazad prema planeti.
Zbog toga traže da se prije izdavanja dozvola provedu detaljne procjene uticaja na okoliš i utvrdi jesu li takvi projekti zaista u javnom interesu.