Ruski sateliti godinama prate evropske letjelice u orbiti, a nedavna upozorenja o presretanju komunikacija ponovo su otvorila pitanje sigurnosti svemirske infrastrukture. Iako su evropski zvaničnici tek nedavno javno progovorili o ovom problemu, riječ je o aktivnostima koje traju još od ruske okupacije Krima 2014. godine.
Dva ruska satelita se namjerno približavaju drugim letjelicama, dovoljno blizu da izazovu ozbiljnu zabrinutost da njihova svrha nije samo posmatranje, već i špijunaža.
Šta su RPO operacije?
Ovakve aktivnosti poznate su kao operacije bliskog prilaza i susreta (RPO – rendezvous and proximity operations). One podrazumijevaju namjerno približavanje drugom objektu radi spajanja ili djelovanja u neposrednoj blizini.
Civilna namjena im je dopunjavanje goriva, produženje radnog vijeka satelita ili uklanjanje svemirskog otpada.
Vojna namjena je špijunaža, ometanje signala ili onesposobljavanje letjelice. Zbog ove dvostruke namjene, često je teško procijeniti stvarne namjere ruskih manevara.
Tajanstveni "inspektori": Luč/Olimp 1 i 2
Ruski sateliti lansirani 2014. i 2023. godine, poznati kao Luč/Olimp 1 i Luč/Olimp 2, smatraju se dijelom programa za otkrivanje tehničkih slabosti NATO satelita. Dok američki "inspekcijski" sateliti (projekt GSSAP) obično izvrše brz pregled i nastave dalje, ruski sateliti se ponašaju drugačije.
Mjesecima prate iste ciljeve. Približavaju se na udaljenost od svega pet kilometara. Fokusirani su na satelite kompanija Eutelsat i Intelsat, koje evropske vojske koriste za sigurne veze.
Presretanje signala i hibridni rat
Za razliku od običnih kamera, sateliti Luč su sistemi za elektronsko izviđanje (SIGINT). Postavljanjem između satelita i zemaljske stanice, oni mogu prisluškivati komunikaciju. Njemački general Michael Traut upozorio je da su ovi sateliti vjerovatno presreli i "zapovjedne veze" – signale kojima zemlja šalje naredbe satelitima. Ako bi Rusija replicirala te signale, mogla bi manipulisati radom evropskih letjelica.
Ovaj scenario podsjeća na ruske aktivnosti protiv podmorske infrastrukture, gdje su godinama mapirani zapadni kablovi prije nego što su zabilježeni incidenti presijecanja optičkih veza.
Kako Evropa odgovara?
Evropske države su počele otvorenije govoriti o ovim prijetnjama kako bi delegitimizovale ruske aktivnosti.
Javno objavljuju podatke o ruskim kretanjima u orbiti. Zemlje poput Velike Britanije i Njemačke otvoreno raspravljaju o potrebi razvoja vlastitih "protivsvemirskih" sposobnosti.
Bez adekvatnih odbrambenih alata, Evropa ostaje izložena sve agresivnijim aktivnostima u svemiru za koje trenutno nema potpunu zaštitu.