gubitak hranjivih sastojaka

Svi ga odmah zalede, a to nikako ne bi trebalo: Evo koje povrće ne ide u zamrzivač

Raport
Piše: Raport
zaleđeno povrće freepik
Foto: Magnific

Zamrzavanje je odličan način da voće i povrće duže ostane svježe i upotrebljivo, ali nisu sve vrste pogodne za čuvanje na niskim temperaturama. Neke namirnice nakon odmrzavanja izgube teksturu, okus i kvalitet, pa ih je bolje čuvati na drugi način.

Crni luk i paprika mogu se zamrznuti bez posebne pripreme. Dovoljno ih je oprati, nasjeckati i spakovati u vrećice za zamrzavanje. Kod crnog luka preporučuje se korištenje dvostrukih vrećica kako se njegov jak miris ne bi prenio na ostale namirnice.

Većinu povrća prije zamrzavanja potrebno je blanširati. To znači da se kratko potopi u kipuću vodu, obično dvije do pet minuta, zatim brzo ohladi i spakuje u vrećice ili plastične posude. Ovaj postupak preporučuje se za mahune, brokulu, grašak, kukuruz, paradajz, prokulice, špinat i drugo lisnato povrće.

Neke vrste povrća najbolje je prethodno skuhati prije zamrzavanja. To se odnosi na bijelu repu, bundevu, paštrnjak i batat, dok se mrkva preporučuje zamrzavati tek nakon kuhanja i pripreme u obliku pirea.

S druge strane, postoje namirnice koje nisu pogodne za zamrzavanje jer nakon odmrzavanja postaju mekane, gube oblik i dio hranjivih sastojaka. Među njima su cvekla, sirova mrkva, karfiol, krastavac, patlidžan, zelena salata, poriluk, krompir, rotkvice, tikvice i šparoge.

Stručnjaci savjetuju da se zamrznuto povrće potroši u roku od šest mjeseci. Pojedine vrste, poput mahuna, brokule, graška, paradajza i paštrnjaka, mogu se čuvati i do godinu dana, ali se duže skladištenje ne preporučuje zbog postepenog gubitka kvaliteta i hranjivih vrijednosti.

zamrzavanje hrane povrće gubitak hranjivih sastojaka Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu