Svi koji redovno uzimaju ibuprofen, naproksen ili aspirin trebali bi obratiti pažnju na oštro upozorenje koje je uputio ljekar britanskog NHS-a, ističući kako dugotrajna upotreba ovih lijekova može izazvati ozbiljne nuspojave.
Ljudi moraju biti svjesni da ovi često korišteni lijekovi mogu dovesti do čireva i opasnih krvarenja ako ih uzimate nekontrolisano i bez nadzora.
Dr. Mark Porter, ljekar opšte prakse, za The Times je naglasio ozbiljnost situacije, pozivajući se na podatke koji pokazuju razmjere problema.
Šokantna statistika
Objavio je zabrinjavajuće podatke:
"Krvarenje iz želuca i gornjeg dijela probavnog sistema opasno je stanje koje, prema reviziji koju je vodio tim sa Univerziteta u Oksfordu, rezultira s najmanje 60.000 bolničkih prijema godišnje. Otprilike jedna od deset pogođenih osoba nikada se ne vrati kući."
Aludirao je na studiju objavljenu u časopisu Gut, koja je analizirala ishode između 2007. i 2022. godine.
Studija je pokazala koliko je pacijenata koji su doživjeli krvarenje uzimalo lijekove, bilo na recept ili u slobodnoj prodaji, koji su "mogli uzrokovati ili pogoršati problem".
"Skoro polovina od 5.141 pacijenta analiziranog u reviziji bila je na nekom obliku lijeka koji pogoršava krvarenje, poput niske doze aspirina, klopidogrela te antikoagulanasa varfarina i apiksabana. Jedan od 14 pacijenata uzimao je nesteroidni protivupalni lijek (NSPUL), lijekove poput ibuprofena, naproksena ili normalne doze aspirina koji se koriste za liječenje bola i artritisa, a koji mogu uzrokovati čireve i krvarenje", pojasnio je dr. Porter.
Više od problema sa želuce
Dok su mnogi koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi svjesni rizika od krvarenja, dr. Porter smatra da premalo ljudi shvata koliko opasni mogu biti nesteroidni protivupalni lijekovi.
"NSPUL lijekovi odgovorni su za otprilike trećinu svih bolničkih prijema uzrokovanih nuspojavama lijekova, što zauzvrat čini oko petinu svih bolničkih kreveta. I ne radi se samo o krvarenju iz probavnog sistema, NSPUL mogu izazvati srčane udare, moždane udare i oštećenje bubrega", upozorava on.
Mehanizam djelovanja koji ublažava bolove (inhibicija prostaglandina) istovremeno slabi prirodnu odbranu želuca od vlastite želudačne kiseline, što dovodi do iritacije, čireva, krvarenja, pa čak i perforacije.
Ko je u najvećem riziku?
Iako su rizici za većinu ljudi mali, dr. Porter ističe da bi neke grupe trebale biti posebno oprezne.
Ljekari često uz ovakve lijekove propisuju i lijekove za zaštitu želuca (poput omeprazola), no oni smanjuju rizik, ali ga ne uklanjaju u potpunosti.
Posebno oprezni trebaju biti:
- Svi koji uzimaju niske doze aspirina ili antikoagulanse (varfarin, apiksaban)
- Osobe sklone probavnim smetnjama, gorušici i/ili s istorijom čira na želucu ili dvanaestopalačnom crijevu
- Osobe sa srčanim smetnjama i hroničnom bubrežnom bolešću
- Svi stariji od 65 godina koji ne uzimaju propratnu zaštitu za želudac
Šta koristiti i na šta paziti?
Dr. Porter savjetuje izbjegavanje aspirina u potpunosti, osim ako vam ga nije izričito preporučio ljekar.
"Ako imate glavobolju ili vas boli koljeno, paracetamol je vjerovatno sigurniji od ibuprofena. Povremeni unos nesteroidnih protivupalnih lijekova vjerovatno vam neće naštetiti ako ne spadate u rizične grupe. Međutim, ako vam je lijek protiv bolova potreban redovno, posavjetujte se sa svojim ljekarom", zaključuje.
Za kraj, uputio je važan savjet.
Dok povraćanje krvi niko neće ignorisati, raniji znak sporijeg krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sistema, crna stolica nalik katranu (melena) – ponekad može proći nezapaženo.
"Ako vam se to događa, molim vas, odmah potražite pomoć."