Mnogi ljekari ističu da redovna konzumacija fermentisanih mliječnih proizvoda, koji sadrže bakterije korisne za crijevnu mikrofloru, predstavlja važan dio zdravog načina života i pravilne ishrane.
Ipak, nisu svi takvi proizvodi podjednako korisni za organizam. Dijetolog Darija Rusakova upozorava da pojedini fermentisani mliječni proizvodi mogu imati i negativan utjecaj na zdravlje te je izdvojila nekoliko koji zahtijevaju poseban oprez.
1. Jogurti s aditivima
Jogurti s različitim dodacima često se predstavljaju kao zdrava mliječna opcija, ali u praksi sadrže znatno više ugljenih hidrata nego većina drugih fermentisanih mliječnih proizvoda. Zbog brojnih aditiva i velike količine šećera, koji može ometati apsorpciju kalcija, ovi proizvodi se po nutritivnom sastavu često više približavaju slatkišima nego klasičnim mliječnim proizvodima.
2. Mliječni proizvodi bez masti
Mnogi posežu za proizvodima sa smanjenim sadržajem masti jer vjeruju da su zdraviji i manje kalorični. Međutim, kod takvih proizvoda se često dodaje škrob kako bi se dobila odgovarajuća tekstura. Škrob je izvor ugljenih hidrata i može povećati kalorijsku vrijednost proizvoda. Osim toga, proizvodi bez masti često ne pružaju dugotrajan osjećaj sitosti i mogu doprinijeti bržem porastu nivoa šećera u krvi, što može potaknuti apetit.
3. Masna pavlaka
Pavlaka s visokim procentom masti, posebno ona sa 25 do 30 posto mliječne masti, spada među namirnice koje organizam teže vari. Njena prekomjerna konzumacija može dodatno opteretiti pankreas i jetru. Ipak, to ne znači da je treba potpuno izbaciti iz ishrane. Stručnjaci savjetuju da se bira pavlaka s nižim procentom masti, oko 10 do 15 posto, kako bi se smanjio rizik od probavnih tegoba i opterećenja digestivnog sistema.