U mnogim baštama ga čupaju čim ga vide. Nizak, mesnat, tvrdoglav, širi se po zemlji kao da osvaja prostor i zato ga većina ljudi bez razmišljanja proglašava korovom. Ipak, ono što mnogi ne znaju jeste da je tušt jedna od najzdravijih samoniklih biljaka koje rastu u našim dvorištima.
Tušt (Portulaca oleracea) vijekovima se koristi u narodnoj medicini i kuhinji, a nutricionisti ga danas ponovo otkrivaju kao biljku izuzetno bogatu hranjivim materijama. U njegovim listovima nalazi se značajna količina omega-3 masnih kiselina, vitamina A, B i C, kao i minerala poput magnezijuma, kalcijuma i gvožđa. Upravo zbog tog sastava mnogi ga nazivaju jednom od najpotcjenjenijih biljaka koje rastu gotovo svuda oko nas.
Biljka koju svi čupaju, a zapravo je dragocjena
Tušt je jednogodišnja biljka čije se crvenkasto, mesnato stablo širi po površini zemlje i lako potiskuje druge biljke. Može narasti između 15 i 30 centimetara, a prepoznatljiv je po malim, debelim listovima jajastog oblika. Stariji listovi često dobijaju blagu crvenkastu nijansu na ivicama.
Tokom ljeta pojavljuju se sitni žuti cvjetovi, pojedinačni ili u malim grupama. Cvjetanje traje od jula do septembra, a biljka je izuzetno medonosna, zbog čega je privlačna pčelama.
Tušt stvara veliki broj sjemenki koje se lako rasipaju po zemlji. Zanimljivo je da njihova klijavost često bude najbolja tek narednog proljeća. Osim sjemenom, ova biljka se vrlo lako razmnožava i reznicama. Čak i kada je iščupate iz zemlje, dovoljno je da dio stabla ponovo dodirne tlo i biljka će se brzo ukorijeniti.
Kako se koristi u kuhinji i narodnoj medicini
U gastronomiji se tušt najčešće koristi svjež. Njegovi sočni listovi imaju blago kiselkast ukus koji podsjeća na mješavinu limuna i mladog špinata. Zbog toga je čest sastojak salata, pesto sosova, variva ili smutija. Može se i sušiti ili konzervirati kako bi se koristio tokom zime.
U narodnoj medicini tušt ima dugu tradiciju primjene. Smatra se da doprinosi jačanju imuniteta, poboljšava cirkulaciju i podržava zdravlje srca. Pojedini izvori navode i da može pomoći u bržem zarastanju rana, ublažavanju glavobolja i migrena, kao i u jačanju kostiju.
Također se pominje u vezi s podrškom organizmu kod problema sa štitnom žlijezdom, kožom i probavnim sistemom, a u nekim tradicionalnim praksama koristi se i tokom oporavka nakon težih bolesti.
Kako uzgajati tušt u bašti
Iako ga mnogi smatraju korovom, tušt je zapravo jedna od najlakših biljaka za uzgoj. Ako ga stalno uklanjate iz bašte, vremenom ćete primijetiti da ga ima sve manje, pa čak može i potpuno nestati.
Najbolje je da mu namijenite posebnu gredicu. Ova biljka voli sunčana mjesta i dobro drenirano zemljište, dok zabarena tla treba izbjegavati. Sušu podnosi izuzetno dobro, zbog čega je pogodna za uzgoj i u toplijim i sušnijim područjima.
Kao sadni materijal mogu poslužiti biljke koje već rastu u prirodi, njihove reznice ili sjeme. Ako koristite cijelu biljku, dovoljno je da je ponovo posadite u zemlju i zalijete. Reznice se jednostavno polože na površinu zemlje i blago prekriju tankim slojem zemlje, nakon čega brzo puštaju korijen.
Ako se odlučite za sjetvu, sjeme se u proljeće samo pospe po površini zemljišta. Ono bolje klija kada je izloženo svjetlosti, pa ga nije potrebno prekrivati debelim slojem zemlje.
Održavanje je minimalno. Potrebno je tek povremeno orezivati biljke, naročito mlade stabljike prije nego što procvjetaju i počnu formirati sjeme. Pri rezidbi treba ostaviti osnovu biljke jer će iz nje brzo izrasti nove grane.
Ipak, treba imati mjeru. Tušt se veoma lako širi i može brzo potisnuti druge biljke u bašti. Upravo zato mnogi ga smatraju korovom, iako je riječ o jednoj od najzdravijih biljaka koje nam priroda daje gotovo bez ikakvog truda.