Vjerovatno ne postoje popularnije igračke od LEGO kockica, koje su sklapale sve generacije u proteklih devet decenija. Na ideju je došao jedan danski stolar, iz čije su radionice prvo počeli izlaziti drveni modeli malih automobila i raznih životinja, a onda i čuvene kocke koje su mu donijele svjetsku slavu. Ali, zašto se zovu baš LEGO? Naziv nije izveden od imena ili inicijala osnivača. Priča je mnogo zanimljivija...
Postoje igračke i postoje LEGO kockice. Znate onaj osjećaj kada bosi stanete na neku od njih? E pa, nećemo sad o tome... Najvatreniji fanovi bez razmišljanja će vam reći da ništa ne može zamijeniti zvuk koji se čuje kada se protrese kutija puna malih plastičnih dijelova od kojih se pravi skoro sve što se može zamisliti.
Jednostavno se spajaju i razdvajaju, bez ljepila, makaza i ostalog alata, a što je najvažnije, za sklapanje nije potrebna nikakva tehnička vještina, već samo mašta. Zbog toga su već godinama jedna od omiljenih zanimacija, kako djeci, tako i odraslima, a koriste se i u školama i vrtićima za razvijanje motorike, logike i kreativnosti.
Sve je počelo u jednoj radionici u danskom gradiću Bilundu, između dva rata, gdje je stolar Ole Kirk Christiansen počeo izrađivati drvene igračke. Kada je posao počeo cvjetati, mala zanatska radnja prerasla je u kompaniju, pa je bilo logično da dobije i ime.
Naziv LEGO, prvi put registrovan 1934. godine, izveden je iz danske fraze "leg godt", što u prijevodu znači "dobro se igraj".
Kocke kakve danas poznajemo oblik su dobile nešto kasnije, poslije Drugog svjetskog rata, kada je Christiansen počeo proizvoditi i plastične igračke. Rana verzija pojavila se 1949. godine pod opisom "automatske kocke za vezivanje". Bile su zasnovane na blokovima koji su se pravili od celuloznog acetata.
Kada je Ole Kirk Christiansen preminuo 1958. godine, na čelu kompanije našao se njegov sin Godtfred. Upravo je on te iste godine patentirao dizajn kockica kakav danas poznajemo. Taj dizajn omogućava svim dijelovima da se međusobno spoje čvrsto, ali jednostavno, što je bila revolucija koja je povećala njihovu popularnost širom svijeta.
Prema procjeni matematičara Sorena Eilersa, samo šest standardnih kockica (2x4) može se kombinovati na preko 915 miliona načina. Do sada je proizvedeno više od 400 milijardi kockica, što je otprilike 50 komada po svakom stanovniku Zemlje. Kada bi se poredalo 40 milijardi komada, LEGO kockice bi dosegnule površinu Mjeseca!