Svi pričaju o njoj i htjeli bi da gladuju, ali autofagija nije za sve

178

Kako pomenete autofagiju, svi će da skoče i da vam kažu “jao to je ono gladovanje od 16 sati”, “probao sam”, “smršao sam” ili šta već, jer nema ko za ovu metodu nije čuo.

Metabolički proces periodičnog gladovanja (Intermittent fasting) za koji je japanski biolog Jošinori Ošumi dobio Nobelovu nagradu 2016. godine veoma je popularan posljednjih mjeseci i izaziva kontroverze među ljekarima. Koliko jer zaista korisna, tek ćemo vidjeti, ali do tada je važno znati da ovo nije metoda za svakoga.

Šta je autofagija?

Autofagija (“jedenje samog sebe”), ili autofagocitoza, je prirodni regulatorni mehanizam u kojem zdrave ćelije, tj. njihovi dijelovi – organele lizozomi, uklanjaju suvišne ili disfunkcionalne komponente ćelija. Može se reći i da je to sposobnost zdrave ćelije da reciklira otpad, koji se nagomilava unutar ćelije ili u njenom okruženju. Ovaj proces čišćenja ćelije svakog organizma svakodnevno obavljaju.

Autofagiju posmatramo kao proces prirodnog samoodržavanja i liječenja organizma, u kome naše tijelo troši sve ‘nepotrebne viškove’ i na taj način zapravo olakšava sopstveno funkcionisanje. Da bismo na pravi način aktivirali i sproveli proces autofagije, naša jetra, čije ćelije vrše detoksikaciju otrovnih materija iz organizma, ima jedan zahtjev – a to je gladovanje. Kao što znamo, naše tijelo će da posegne za zalihama masti tek kada istroši svu glukozu iz krvi i glikogen iz rezervi. A uslov za to je neuzimanje hrane, tj. gladovanje. 

Gladovanje može da se sprovodi na različite načine. Nutricionisti preporučuju da dinamika gladovanja bude 16 sati svaki dan (pri tome se u periodu od 8 sati uzima hrana, a u kontinuiranom periodu od 16 sati ništa ne jede, nego se pije samo voda), ili da se period gladovanja produži na više dana, npr. 2 dana u toku sermice, ili 7 dana u toku nekoliko mjeseci.

Granice koje osoba može da izdrži vrlo su individualne, pa se zato ne preporučuje usvajanje opštih savjeta, nego treba pratiti svoje mogućnosti.

Autofagija navodno štiti od tumora i drugih bolesti i podmlađuje.

U nedostatku hrane kao izvora energije i gradivnih materija, naše zdrave ćelije će se pobrinuti da obezbede alternativne izvore hrane, a to su, prije svega, masne ćelije, ćelije tumora, oštećene ćelije, mikroorganizmi i toksini koji su višak u našem tijelu. Zbog svega toga, autofagija predstavlja savršen način da na prirodan način sprečimo nastanak i širenje bolesti, kao i da pokrenemo proces podmlađivanja organizma. Starenje ćelija se povezuje sa nagomilavanjem mutacija u njima, a posljedično nastaju i razna oštećenja, koje telo sanira zahvaljujući autofagiji.

Ako se pravilno primjenjuje, autofagija će svakako dovesti do regulisanja tjelesne težine, jer su periodi u kojima ne uzimamo hranu daleko duži od perioda u kojima se hranimo. Sa druge strane, ako se pritom pridržavamo osnovnih nutricionističkih savjeta o zdravoj ishrani (umjerenost, raznovrsnost, dovoljne količine esencijalnih nutrijenata, optimalna hidriranost…) i upražnjavamo sportske aktivnosti primjerene godinama i zdravstvenom statusu, uspjeh u održavanju optimalne tjelesne težine je zagarantovan.