Irski premijer Micheal Martin izbjegao je zamku u koju je nedavno upao Friedrich Merz. Uspio je da se ljubazno suprotstavi američkom predsjedniku pred kamerama u Bijeloj kući, dok je Donald Trump napadao NATO, evropsku migracionu politiku i britanskog premijera Keir Starmer.
Tihi i suzdržani Irac prekinuo je Trumpov skoro 20-minutni monolog baš kada se okomio na Starmera zbog odbijanja da se pridruži napadu na Iran. Pohvalio je Starmera zbog popravljanja odnosa narušenih Brexitom, piše Politico.
Uspješan manevar
"Vjerujem da je on veoma ozbiljna, razumna osoba s kojom se možete složiti. Slagali ste se s njim ranije i slagali ste se s drugim evropskim liderima“, rekao je Trumpu.
Nastavio je da kritikuje Iran, nadajući se da će izbjeći Trumpov napad. Manevar je uspio, jer je Trump nastavio da napada NATO, ali ne i Irsku.
Irski zvaničnici su za Politico rekli da je Martin bio odlučan u namjeri da ne ponovi grešku njemačkog kancelara Merza: kada je Trump nedavno pred Merzom vrijeđao Starmera i druge evropske saveznike, Merz je to samo prešutio, što je izazvalo oštre kritike španske vlade i njemačke javnosti. Irac je pokazao da je savladao lekciju: kada se Trump vratio svojoj omiljenoj temi, Evropi kojoj prijeti imigracija, Martin je potapšao Trumpa po butini kako bi mu skrenuo pažnju.
"Evropa je i dalje veoma dobro mjesto za život“, rekao je, izazivajući smijeh u prostoriji.
"Drago mi je da to čujem!“, odgovorio je Trump.
Irski novinari su zamolili Trumpa da prokomentariše stav irske predsjednice Catherine Connolly da je napad na Iran suprotan međunarodnom pravu.
"Ko je to rekao?“, upitao je Trump, ukazujući da ne zna ko je irska predsjednica, niti kojeg je pola. Martin je to diplomatski prešutio.
Martinova ključna vještina leži u njegovoj sposobnosti da nježno skrene temu i iznese kontraargument, dok istovremeno djeluje saosjećajno, navodi The Irish Times. On je vrlo promišljeno izbjegavao teme koje bi mogle da naljute Trumpa.
Martinov politički put
Michel Martin (66) predsjednik je socijalno konzervativne stranke Fianna Fáil. U politiku je ušao kao konzervativac, da bi se u međuvremenu svojom podrškom pravu žena na izbor, istopolnim brakovima i transrodnim pravima pozicionirao u evropskom centru. Kao ministar zdravlja 2004. godine, uprkos žestokom protivljenju, uveo je zabranu pušenja na svim radnim mjestima, pa i u restoranima i pabovima, čime je Irska postala prva zemlja na svijetu koja je to učinila.
Kao ministar vanjskih poslova, Martin je kritikovao blokadu Gaze, posebno nakon što mu je 2009. godine zabranjen pristup palestinskoj enklavi. Do 2010. godine se protivio legalizaciji abortusa, ali je podržao referendum o abortusu 2018. godine. Još 2012. godine se izjasnio za legalizaciju istopolnih brakova, pozivajući EU da osudi Mađarsku zbog ugrožavanja prava LGBT osoba.