Na hitnoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH u petak će biti razmatran prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji je u proceduru jučer uputila Marina Pendeš, delegatkinja HDZBiH.
Aktiviranje ovog zakona i njegovo ponovno vraćanje u fokus javnosti dolazi u vrijeme najveće političke, ali i sigurnosne krize u BiH.
Ne može se reći da ponovno upućivanje ovog zakona koji je „skrojio“ HDZBiH nije očekivano.
Izborni zakon BiH je centralna tema svih javnih istupa i nastupa Dragana Čovića,već godinama ,a svojevrsna "reinkarnacija" sličnih HDZ-ovih prijedloga izmjena iZbornog zakona iz ranijeg perioda u Parlamentu BiH mogla se naslutiti iz svake od brojnih Čovićevih izjava otkako je otvorena priča o novom partnerstvu u vlasti na državnom nivou.
Suština izmjena koje predlaže HDZBiH, naročito onih koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda istovjetna je onim izmjenama oko kojih godinama nema dogovora u BiH.
Na pregovore o tim izmjenama uzaludno je potrošen veliki dio vremena proteklih godina, ali do rješenja, kakvo odgovora HDZ-u nije se došlo.
HDZ-ov Izborni zakon treći put u Domu naroda PSBiH
Tokom proteklih deset godina ovo je treći piut da HDZBiH upućuje u Dom naroda PSBiH izmjene Izbornog zakona BiH po njihovoj mjeri.
Dva puta su u tom Domu, glasovima HDZ-a, odnosno HNS-a i SNSD-a izmjene Izbornog zakona BiH slične onima koji će se naći pred delegatima u petak i usvajane.
Jednom se to desilo 2017. godine, a drugi put 2022.godine. U oba slučaja, delegati HDZ-a i drugih stranaka okupljenih oko HNS-a zajedno s SNSD-om preglasali su delegate iz Kluba bošnjačkog naroda.
Međutim, nijednom HDZ-ov Izborni zakon nije razmatran u Predstavničkom domu PSBiH.
Zašto, zvanično niko nije odgovorio ,a nezvanično su kolale priče da zbog činjenice što bi i 2017. i 2022. godine taj zakon „pao“ u Predstavničkom domu HDZBiH nije ni potencirao da se on nađe na dnevnom redu neke od sjednica tog doma.
Umjesto toga ti zakoni su „ležali“ u nekoj od ladica Parlamenta BiH, ali su se vodili kao „živi“ i s njima se povremeno mahalo kao dokazom da su usvojeni barem u jednom domu, ali ne i „oboreni“.
Zato nije teško predvidjeti ni sudbinu prijedloga Izbornog zakona BiH koji će se pred delegatima Doma naroda naći na hitnoj sjednici u petak.
Prvi scenarij je da Klub delegata bošnjačkog naroda na toj tački napusti sjednicu i da ne bude kvoruma za zasjedanje.
Pitanje vitalnog nacionalnog interesa
Druga mogućnost je da delegati Kluba bošnjačkog naroda ostanu na sjednici i u slučaju da bude izglasana hitna procedura donošenja ovog zakona, o čemu će se prvo glasati, oni ulože veto , odnosno pozovu se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
U tom slučaju procedura razmatranja tog zakona bila bi obustavljena do donošenja odluke Ustavnog suda BiH.
Podsjećamo, Klub delegata bošnjačkog naroda je i 2017.godine i 2022.godine kada je izglasana hitna procedura donošenja HDZ-ovog Izbornog zakona ulagao veto, ali je u oba slučaja Ustavni sud BiH odlučio da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.
Taj potez je samo na par mjeseci odgodio raspravu o Izbornom zakonu i prije skoro tri godine i prije osam godina, a u konačnici Dom naroda ga je usvojio i to 2017. gosine sa osam glasova za,od kojih su četiri bila iz Kluba hrvatskog naroda , odnosno HDZ-a i HNS-a ,a četiri iz SNSD-a.
U 2022.godini za HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona u Domu naroda PSBiH od tada prisutnih 14 delegata njih sedam i to četiri iz HDZ-a i tri iz SNSD-a podržali su zakon, pa je on usvojen.
Zakon prolazi uz glasove dva HDZ-a i SNSD-a
Zanimljivo je da ni 2017.godine ni 2022.godine delegati SDS-a nisu podržali HDZ-ove izmjene Izbornog zakona.
U 2017.godini SDS je bio dio vlasti u okviru Saveza za promjene i njihova dva tadašnja delegata Darko Babalj i Ognjen Tadić bili su suzdržani pri glasanju.
Babalj je tada obrazložio da bi dogovor o izmjenama Izbornog zakona trebali postići partneri iz Federacije, jer se one ne odnose na RS.
Kada se u Domu naroda PSBiH 2022.godine ponovo glasalo o HDZ-ovom Izbornom zakonu i delegat SDS-a Mladen Bosić bio je suzdržan.
Sada je pitanje kako će se o hitnoj proceduri za najnoviji HDZ-ov prijedlog i o samom Izbornom zakonu u petak izjasniti po jedan delegat SDS-a i PDP-a.
Ako bi Želimir Nešković (SDS) i Nenad Vuković(PDP) dali podršku HDZ-u, tada bi taj zakon prošao čak s devet glasova, jer sigurno bi za bila i tri delegata SNSD-a, te jedan HDZ1990 i tri HDZ-a BiH.
Ako bi Neškovići Vuković bili suzdržani zakon bi opet prošao, jer u tom slučaju bi ga podržalo sedam delegata, dok bi pet delegata iz Kluba Bošnjaka i delegat Zlatko Miletić bili protiv, što bi bilo nedovoljno da zakon obore.
Za to bi im bili potrebni i glasovi opozicije iz RS-a što je malo vjerovatno ili nemoguće da će se desiti.
Kakav god bude ishod u ovom slučaju, činjenica je da se u petak očekuje burna rasprava o HDZ-ovom prijedlogu Izbornog zakona BiH što sigurno neće doprinijeti smirivanju tenzija u BiH podignutih pokretanjem udara na ustavni poredak BIH od SNSD-a i Milorada Dodika.
Ako se zna da HDZ-ov prijedlog nema podršku u Predstavničkom domu PSBiH onda se može reći da ovaj prijedlog nije dio nikakvog rješenja čak ni za HDZ , nego naprotiv postaje novi problem u odnosima starih i eventualno novih koalicionih partnera.
Je li Izborni zakon u ovom trenutku alibi za odustajanje od nove većine?
A, možda je baš to i alibi HDZ-u BiH da odustane od uvođenja novih partnera u vlast i zadrži status quo koji u ovom trenutku odgovara samo SNSD-u koji blokira i rad Vijeća ministara BiH na čijem je čelu HDZ-ova Borjana Krišto.
Ako se zna i da se kao koalteralna šteta SNSD-ove neodgovorne vlasti u RS po pitanju uplate duga Viaducta na udaru prva našla državna agencija BHANSA na čijem je čelu Čovićev zet Davorin Primroac, da je blokiran izbor zamjenika direktora SIPA-e na čije mjesto pretenduje HDZ-ov kadar, da se propusti Granične policije koja "žmiri" na prelaske granice bjegunca od bh.pravosuđa Milorada Dodika fakturišu HDZ-ovom kadru Mirku Kuprešakoviću i da policijske agencije na državnom nivou djeluju u okviru Ministarstva sigurnosti kojim trenutno rukovodi HDZ-ov kadar Ivica Bošnjak, a i tu blokade pravi SNSD-e za donošenje odluka veoma značajnih u ovom trenutku i da je još dosta primjera u kojima SNSD sputava i HDZBiH, onda se postavlja pitanje kakav to interes Dragan Čović ima da i makar još dan štiti SNSD-ove kadrove i da ne učini sve da se SSND izbaci iz vlasti.
Ili su SSND-ovi glasovi za usvajanje HDZ-ov ogIzbornog zakona i to samo u Domu naroda PSBiH toliko vrijedni za Čovića da je zbog njih spreman žrtvovati sve ostalo.