Iako se posljednjih sedmica stvara snažan dojam da se tok rata u Ukrajini preokrenuo, malo ko vjeruje da će Vladimir Putin jednostavno prihvatiti poraz. Zapadni stratezi se stoga intenzivno pripremaju za ljeto obilježeno mogućom eskalacijom sukoba.
Kriza u Rusiji i gubici na frontu
Pitanje koje svi postavljamo jest šta će Putin učiniti, navodi se u analizama zapadnih zvaničnika, dok se Moskva suočava s ozbiljnim izazovima.
Nedavni ukrajinski napadi dronovima na ruske naftne terminale izazvali su krizu u snabdijevanju gorivom, dok ruska vojska na frontu trpi ogromne gubitke. Prema procjenama, Rusija gubi oko 35.000 vojnika mjesečno, što stvara pritisak na Kremlj da razmotri nove poteze.
Četiri smjera moguće eskalacije
Zapadni analitičari identifikovali su četiri glavna pravca kojima bi Putin mogao pokušati promijeniti situaciju. Prvi su konvencionalne vojne operacije, odnosno pojačavanje pritiska na ukrajinskom ratištu, uključujući slanje još više vojnika u mašinu za mljevenje mesa.
Drugi pravac je upotreba nuklearnog oružja, iako se ova prijetnja danas smatra obezvrijeđenom, jer je Putin svjestan rizika od direktne intervencije Zapada. Treći pravac su direktni napadi na NATO, poput provokacija usmjerenih prema baltičkim državama ili Poljskoj s ciljem testiranja odlučnosti Saveza, što bi izazvalo diplomatsku krizu.
Četvrti pravac je hibridno ratovanje, odnosno nastavak tajnih operacija, poput napada na ključnu zapadnu infrastrukturu, podmorske kablove i energetske plinovode.
Rizici i neizvjesnost poteza
Iako Putin ima mogućnosti za eskalaciju, stručnjaci upozoravaju da su svi njegovi potezi praćeni ogromnim rizicima. Svaka veća eskalacija mogla bi dovesti do direktnog odgovora Zapada ili čak do unutrašnjeg poniženja Rusije u slučaju vojnog neuspjeha na novim frontovima.
Uloga Bjelorusije i neizvjesna budućnost
U cijelu situaciju pažljivo se prati i relacija Moskva – Minsk. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nedavno je održao misteriozan sastanak s Putinom, što je podgrijalo spekulacije o dubljem uvlačenju Bjelorusije u sukob. Iako Lukašenko javno tvrdi da Bjelorusija ne želi rat i da neće slati vojnike u Ukrajinu, optužujući Zapad za militarizaciju, strah od korištenja bjeloruske teritorije kao odskočne daske za nove ruske napade ostaje prisutan.
Zaključak zapadnih stratega je jasan: Putin se nalazi u bezizlaznoj situaciji.
Ako Ukrajina i njeni saveznici uspiju prebroditi nadolazeće ljeto uz pritisak na Rusiju, postoji nada da bi rusko rukovodstvo do kraja godine moglo biti prisiljeno prihvatiti stvarnost i odustati od svojih maksimalističkih ciljeva.