prikazan prije 40 godina

Svi smo voljeli Povratak u budućnost: Vremenska mašina prvo je trebao biti frižider. Producent Steven Spielberg to ipak nije dopustio

Foto: Screenshot

Budućnost mu u samom startu nije bila blistava, scenarij je odbijen četrdesetak puta. Robert Zemeckis i Bob Gale imali su scenarij za film "Povratak u budućnost" već 1980., no snimanje je, kad je Universal Pictures pokazao interes, počelo tek 1984., a godinu dana kasnije bila mu je premijera.

Prošlo je 40 godina od prvog prikazivanja filma koji su snimili za 19 miliona dolara, a u prvih 12 mjeseci prikazivanja zaradio je gotovo 390 miliona dolara. Glavne uloge tumače Michael J. Fox kao tinejdžer Marty McFly i Christopher Lloyd kao dr. Emmett "Doc" Brown, ekscentrični izumitelj vremenske mašine. U izmišljenom gradu Hill Valleyju Marty McFly otputuje u prošlost u mašini koju je izmislio njegov prijatelj, naučnik dr. Emmett Brown, jer mora navesti svoje roditelje u prošlosti da se zaljube i tako sebi osigura postojanje, odnosno budućnost…

Film je postao veliki hit i danas se ponegdje organiziraju "konvencije" u čast "Povratka u budućnost", snimljena su i dva nastavka, a 1986. u govoru o stanju nacije citat iz filma upotrijebio je američki predsjednik Ronald Reagan: "Where we're going, we don't need roads" ("Kamo idemo, ne trebaju nam ceste")". Dobio je i brojne nagrade, uključujući i Oscar za zvučne efekte, ali i još tri nominacije.

Ni snimanje nije prošlo glatko. U prvoj varijanti Martyja je glumio Eric Stoltz, no Zemeckis nije bio zadovoljan, smatrao je da mu je pristup bio preozbiljan za ovakav film. Prva im je želja ionako bio Michael J. Fox, no zbog obveza zbog aktualnih snimanja nije isprva prihvatio ulogu. Stoltz je pet sedmica snimao "Povratak u budućnost", kad su ga ipak odlučili zamijeniti s Foxxom. Stoltz je bio previše "drven" i uštogljen i činilo im se da nema kemiju s ostalim glumcima na setu. To nije bilo daleko od istine. Stoltz je svima išao na živce jer se "uživio" u ulogu i izvan seta: zahtijevao je da ga svi zovu "Marty" i nije se odazivao na pravo ime. Morali su neke scene ponoviti, što je povećalo troškove za oko četiri miliona dolara. Fox je tad snimao seriju "Porodične veze", to je radio danju, a noću bi se posvetio filmu…

"Snimili smo već puno materijala i bilo je vrlo riskantno s finansijske strane u pola snimanja promijeniti glumca. Ali Steven je saslušao moje argumente i složio se. Sad je trebalo bezbolno napraviti zamjenu", opisao je kasnije Zemeckis.

Stoltzu sve to nije baš najbolje sjelo, ali ostatak ekipe nije bio pretjerano tužan.

"Obično nam u ovakvim situacijama kažu lošu i dobru vijest. Danas smo dobili dvije dobre vijesti: da Erica više nema i da nastavljamo snimati", našalio se kasnije jedan član ekipe.

U budućnost bez velikih specijalnih efekata

Stoltz je godinama šutio o toj situaciji. Postao je prepoznatljivi karakterni i televizijski glumac, koji se može pohvaliti ulogama u "Paklenom šundu", "Jerryju Maguireu" i brojnim TV serijama, ali nikad nije postao zvijezda s A-liste…

Inače, prva zamisao bila je da vremenska mašina bude frižider, no Steven Spielberg, koji je bio izvršni producent, bojao se da zbog toga djeca ne bi počela ulaziti u njih, pa su odlučili da vremenska mašina bude u obliku automobila DeLorean DMC-12. Bila je to dobra odluka, pogotovo vrata koja se otvaraju "prema gore", što je nalikovalo na svemirski brod. Imao je i prag brzina, bila je 88 milja, brzina je to koju je morao imati DeLorean za putovanje kroz vrijeme. Izbor na baš tu brzinu, od 88 milja, pao je zbog toga "jer dobro izgleda i lako se pamti". Na njemu su radili i stručnjaci sa Univerziteta Stanford.

Film je miks humora i nostalgije, uz, naravno, naučnu fantastiku, pa je do danas stekao kultni status. Ima svoj dan, to je 21. oktobar 2015., odnosno dan kaj je Marty u drugom nastavku "otputovao" u budućnost. Zaslužan je i za popularizaciju skateboarda krajem osamdesetih, mnoge su Martyjeve vratolomije inspirirale na "skejtanje".

Bilo je kasnije i nekoliko kontroverzi, jedna od njih je i "koketiranje" s incestom. Naime, kad se Marty "vrati" u 1955. godinu, upoznaje mlađu verziju svoje majke Lorraine Baines McFly, koju glumi Lea Thompson.

"Ima nečega u vezi s time. Ipak je situacija bila blizu odnosa kakav majka i sin ne bi trebali imati. I kada smo snimali, shvatio sam kako je to sve prilično bizarno", rekao je Fox, a o svemu je govorila i Ema Thompson.

Shvatila je u filmu kako bi to sve bilo pogrešno, odnosno da bi "imala osjećaj kao da se ljubi s bratom". Kaže da je to bio važan trenutak filma.

"To je bila jako važna tačka zapleta, publika je morala vjerovati u promjenu i da sam se zaljubila u Crispina (Crispin Glover tumači Foxova oca u filmu, op. a.). Bili su to jako stresni trenuci za reditelja, nije tada bilo 'velikih' specijalnih efekata, samo je gluma mogla publiku uvjeriti u velike promjene". rekla je Thompson.

Michael J. Fox još je 1991. osjetio simptome Parkinsona

Drugi je nastavak snimljen 1989., a treći godinu poslije. Robert Zemeckis i Bob Gale izjavili su kako za "njihova života remakea filma neće biti". No i ova tri nastavka utjecala su na pop kulturu tih godina, a Michaela J. Foxa "bacili" na vrh popularnosti. Interes za glumu pokazao je već kao tinejdžer, glumio je u kanadskoj seriji "Leo and Me". S 18 se preselio u Los Angeles kako bi nastavio glumačku karijeru. U Registru je već postajao Michael Fox, pa je on dodao slovo J. Od 1982. do 1989. glumio je u seriji "Porodične veze", a 1989. dobio je u Zlatni globus za najbolju ulogu u humorističnoj seriji. Ukupno je tokom karijere osvojio pet Emmyja, četiri Zlatna globusa, pa čak i jedan Grammy, za audio izvedbu svojih memoara.

Odlazak u penziju objavio je 2020. godine, a razlog je Parkinsonova bolest. Prve simptome bolesti osjetio je 1991. tokom snimanja filma. Doc Hollywood primijetio je tada drhtanje malog prsta i ukočenost ramena. Dijagnozu su mu ljekari ubrzo ustanovili, uz dodatak da je ispred njega možda desetak "aktivnih" godina prije no što bolest toliko uznapreduje da neće moći normalno glumiti. Fox je svoju bolest krio od javnosti sedam godina.

"Većina ljudi s Parkinsonovom bolešću počinje simptome razvijati nakon 50. godine, iako jedna od 20 osoba s tim stanjem prve simptome može imati nakon što napuni 40 godina. Bojao sam se da će mi se ljudi smijati ako saznaju da sam bolestan. To je bio stvarno čudan period jer sam sedam godina to držao za sebe", izjavio je u jednom intervjuu.

Kada je nakon toga to otkrio, rekao je kako je dobio mnogo podrške sa svih strana te da je njegov strah ubrzo potom nestao. Govorio je onda i o poteškoćama s kojima se susretao.

"Pogođeno mi je kratkoročno pamćenje. Imao sam sjajnu tehniku memoriranja, no od nekih sam poslova morao odustati jer su imali dijelove teksta koji su mi bili preteški zbog riječi koje sam morao zapamtiti", dodao je.

Nije to bio kraj nevoljama jer 2018. godine mu je dijagnosticiran tumor na kičmi, a neposredno nakon operacije pao je i slomio ruku. Iako su mnogi pretpostavili kako je to sve posljedica Parkinsonove bolesti s kojom se decenijama bori, ni tumor ni pad nisu bili povezani s njome.

"Kada mi je dijagnosticiran tumor, postojala je mogućnost da ostanem paraliziran ako ne odem na operaciju. Tumor se nalazio tik do leđne moždine pa su liječnici morali biti iznimno oprezni kako ne bi napravili ni najmanju grešku", ispričao je glumac.

Nakon operacije četiri je mjeseca učio ponovo hodati, ali dogodila mu se nezgoda kada je pao u svom njujorškom stanu, pišu 24sata.

Zanimljivosti o filmu 'Povratak u budućnost'

1) Film su snimili za 19 miliona dolara, a u prvih 12 mjeseci prikazivanja zaradio je gotovo 390 miliona dolara
2) Prije tri godine glavni glumci sreli su se na konvenciji ‘Povratak u budućnost’, bio je to emotivan susret 60-godišnjeg Foxa i 83-godišnjeg Christophera Lloyda
3) Michael J. Fox s 29 godina je obolio od Parkinsa
4) Ekipa na setu filma 1985. Steven Spielberg, Michael J. Fox, Robert Zemeckis
5) Martyjevu mamu glumila je Lea Thompson