Posljednjih dana društvenim mrežama proširila se nova AI senzacija imena Clawdbot, chatbot koji funkcioniše kao lični AI asistent pokretan na vlastitom računaru, serveru ili čak na uređajima poput Raspberry Pija, umjesto da zavisi od tuđe infrastrukture u oblaku (no, može se pokrenuti i unutar AWS instance). Za razliku od klasičnih chatbotova, Clawdbot "živi" unutar klasičnih aplikacija za razmjenu poruka, WhatsAppa, Telegrama, Slacka, Discorda, Signala, iMessagea i slično, pa sa svojim korisnikom (tj. vlasnikom) komunicira u sučelju koje on već ionako svakodnevno koristi.
Radi na bilo čemu
Arhitektura sistema oslanja se na lokalni gateway koji upravlja sesijama, kanalima, alatima i događajima te služi kao jedinstveni kontrolni centar za sve interakcije. Time Clawdbot postaje nešto nalik stalno uključenom digitalnom zaposleniku: agentu koji prima poruke, poziva specijalizirane alate, bilježi kontekst i održava dugoročnu memoriju u pozadini, dok korisnik vidi tek jednostavan razgovor nalik običnom chatu. Taj razgovor u svakom trenutku svjestan je konteksta, budući da ima pristup svim podacima korisnika, pa se kroz njega mogu dobivati i proaktivne poruke, savjeti, podsjetnici i slično.
Ključna razlika Clawdbota u odnosu na većinu komercijalnih asistenata jest naglasak na "stvarnom radu", a ne samo na generiranju teksta. U praksi to znači da asistent može automatski pregledavati vašu elektronsku poštu, filtrirati neželjene poruke, sažimati bitne poruke te iz njih kreirati zadatke ili podsjetnike u drugim alatima. Korisnici mu zadaju upute u obliku kratkih poruka, na primjer "očisti mi inbox" ili "organizuj sedmicu", a sistem potom autonomno prolazi kroz pristiglu poštu, kalendar i bilješke kako bi predložio strukturirani raspored rada ili konkretne akcije.
Uz upravljanje poštom, Clawdbot je zamišljen i kao pomoćnik za svakodnevni posao: može zakazivati sastanke u kalendaru, slati odgovore klijentima, istraživati kompanije i potencijalne klijente, voditi popise zadataka u alatima poput Notiona i Trella te pratiti otvorene prodajne procese. Dio korisnika opisuje ga i kao asistenta koji im jednom porukom "dobro jutro" javlja sažetak dana, daje pregled prvih pristiglih e-mailova, ključnih sastanaka, novih zadataka i bilješki, bez potrebe da se otvara ijedna dodatna aplikacija.
Stalno dostupan asistent
Sa tehničke strane, Clawdbot se stalno "vrti" kao pozadinski servis. Instalira se na sistemima poput macOS‑a ili Linuxa, gdje gateway ostaje aktivan i nakon što se korisnik odjavi ili zatvori prozor. Time se postiže dojam ličnog zaposlenika koji radi danonoćno. Moguće ga je povezati s raznim modelima umjetne inteligencije, od komercijalnih servisa poput Claudea do lokalno pokretanih jezičnih modela, što omogućava rad i u potpuno lokalnim, zatvorenim okruženjima, a omogućava mu i da samostalno radi kao član developerskog tima i tamo (kako neki tvrde) zamijeni juniora.
Djelo iskusnog developera
Iza projekta Clawdbot stoji Peter Steinberger, austrijski programer i bivši osnivač kompanije PSPDFKit, koji je ovaj sistem osmislio krajem prošle godine. Projekt je doživio strelovit uspon u samo nekoliko sedmica te je već prikupio desetine hiljada "zvjezdica" na GitHubu, potvrđujući veliki interes za ovakve alate. Steinberger je, uz pomoć saradnika poput Marija Zechnera, razvio sistem koji ne počiva na "ograđenim vrtovima" velikih korporacija, već korisnicima vraća suverenitet nad njihovim digitalnim asistentima, i to je ono što je vjerovatno pobudilo veliki interes zajednice.
Memorija razgovora i konteksta pohranjuje se lokalno, često u obliku Markdown datoteka, čime se naglašava privatnost i vlasništvo nad podacima te se smanjuje oslanjanje na vanjske servere. Brojni korisnici su požurili kupiti dedicirani Mac Mini, relativno jeftin računar sposoban za brz rad s Clawdbotom, pa su na njega instalirali ovaj servis. Trend je toliko "eksplodirao" da su neki čak prijavili da su svi Mac Mini računari na nekim tržištima bili rasprodani.
Clawdbot se tako u kratkom vremenu nametnuo kao eksperiment i alat u jednom. Projekt već danas jasno pokazuje kako bi u skorijoj budućnosti mogla izgledati svakodnevica u kojoj se veliki dio digitalnog rada obavlja jednostavnom razmjenom poruka s ličnim, lokalno pokrenutim AI "zaposlenikom".