Naučnici u centralnoj Španiji tvrde da su možda otkrili jedan od najstarijih simbola s otiskom prsta u Evropi – star desetine hiljada godina. Identitet osobe koja je ostavila trag otkriven je uz pomoć forenzičkih stručnjaka iz oblasti istraživanja mjesta zločina.
Kamenčić s otiskom prsta pronađen je u pećinskom skloništu San Lázaro u Segoviji, a novo istraživanje sugerira da bi mogao predstavljati simboličku umjetnost koju su stvorili neandertalci. Otkriće se nadovezuje na niz sličnih nalaza posljednjih godina, uključujući crteže i tragove u pećinama, koji potvrđuju da su naši izumrli rođaci bili mnogo sličniji modernim ljudima nego što se ranije mislilo.
Prvi dojam: "Izgleda kao lice"
Tim španskih istraživača pronašao je duguljasti kamen ispod sloja od 1,5 metar sedimenata tokom iskopavanja u julu 2022. godine. Kako navodi koautorica studije María de Andrés Herrero s Univerziteta Complutense u Madridu, "kada smo ga prvi put vidjeli, svi smo stajali oko kamena i rekli: ‘Izgleda kao lice.’"
U kontekstu neandertalskog nalazišta, ovakav nalaz bio je iznenađenje. Kamen je pronađen blizu korita rijeke, a istraživači vjeruju da je namjerno donesen u sklonište. Za razliku od drugih predmeta s tog lokaliteta, nije imao jasnu funkcionalnu svrhu – osim što je na sebi imao misterioznu crvenu tačku.
Trag prsta star 43.000 godina
Herrero navodi da je otisak datiran pomoću ugljika i da potiče otprilike iz perioda prije 43.000 godina. Pošto nisu znali kako da ga analiziraju, kontaktirali su najpoznatije stručnjake za otiske prstiju u Španiji – forenzičku policiju u Madridu.
Iako su policajci isprva bili skeptični ("navikli su na tragove stare dan, sedmicu ili mjesec – a ne 43.000 godina"), korištene su forenzičke tehnike i multispektralna analiza kako bi se potvrdilo postojanje otiska prsta unutar crvene tačke.
Posebna kamera je izrađena za potrebe ove analize, a nakon pažljivog poređenja s tragovima tima koji je vršio iskopavanja, forenzičari su potvrdili: otisak najvjerovatnije pripada odraslom muškarcu – neandertalcu.
Prvi otisak povezan s pigmentom
Ovaj artefakt mogao bi biti najstariji potpuni otisak prsta hominina ikada pronađen. Stariji djelimični otisak otkriven je u Njemačkoj 1963. godine, ali ovaj iz Španije ima dodatnu važnost – sadrži i trag pigmenta.
Analize su pokazale da se radi o okeru, crvenkastom glinenom pigmentu koji je nanesen na vrh prsta prije nego što je ostavljen trag na kamenu bogatom kvarcom.
Statistički modeli pokazali su da oznaka nije nasumična, već svjesno postavljena.
Profesor paleolitske arheologije sa Univerziteta Durham, Paul Pettitt, istakao je: "Ovo je izuzetno jasan primjer neandertalskog korištenja crvenog pigmenta. Sve više dokaza ukazuje na to da su neandertalci redovno koristili pigmente kako bi ostavljali tragove tijela – šaka, prstiju – na zidovima pećina i prijenosnim predmetima."
Možda prikaz lica?
Jedna od hipoteza je da udubljenja na kamenu podsjećaju na dijelove lica: oči, usta, bradu – a crvena tačka bi mogla predstavljati nos. Ako je to tačno, riječ je o vizualnom simbolu sa značenjem.
"Postoji značenje ili poruka, koliko god predmet i radnja izgledali jednostavno", navode autori studije. Smatraju da je moguće da je kamen svjesno odabran zbog svog izgleda i da je korišten kao "prenosiva umjetnost".
Neandertalci bliži nama nego što mislimo
Ako je ova interpretacija tačna, granica između nas i neandertalaca postaje sve tanja. "Činjenica da je kamen izabran zbog izgleda, a zatim označen pigmentom, pokazuje da je to bio um sposoban za simboliku, imaginaciju i projekciju misli", pišu istraživači.
Herrero zaključuje da je moguće da su neandertalci prepoznavali lice u objektima, baš kao što mi danas prepoznajemo figure u oblacima. Pettitt dodaje da sve više dokaza ukazuje na neandertalsku imaginaciju koja je eksperimentisala s ljudskim oblikom.
Tim sada planira dalje istraživanje "nevidljivih artefakata" koji bi mogli dodatno rasvijetliti prošlost – uz podršku forenzičke policije.
"Moramo povezati forenzičke tehnologije s arheologijom, i obrnuto. Ovo otvara novi prozor ka razumijevanju naše prošlosti", poručila je Herrero.