Mnogi vozači vjeruju da gužve nastaju samo kada se dogodi nesreća, izvode radovi na cesti ili se zatvori neka traka. Međutim, veliki broj prometnih zastoja nastaje zbog sitnih reakcija samih vozača, uključujući često mijenjanje saobraćajnih traka.
Neki vozači pokušavaju "pobjeći" iz kolone tako što stalno prelaze iz jedne trake u drugu, misleći da će tako brže stići na odredište. Ali prema matematičkim analizama, takva strategija uglavnom ne donosi korist.
To je pokazala matematičarka Randa Herzallah sa Univerziteta Warwick u Engleskoj, koja je svoje zaključke objavila u časopisu The Conversation.
Sitne greške stvaraju velike kolone
Gužve ne nastaju uvijek zbog vidljive prepreke na cesti. Često ih uzrokuju male razlike u reakcijama vozača, neko malo jače zakoči, drugi reagira sekundu kasnije, treći dodatno uspori.
Te male promjene šire se unazad kroz kolonu poput talasa i mogu stvoriti velike zastoje čak i kada nema nesreće ili radova.
Upravo mijenjanje traka može dodatno poremetiti tok saobraćaja jer tjera druge vozače da usporavaju i prilagođavaju brzinu.
Ako veliki broj vozača istovremeno pokušava pronaći "bržu" traku, povećava se mogućnost stvaranja dodatnih zastoja.
Tri savjeta za manje gužve
Matematičarka Herzallah navodi nekoliko jednostavnih pravila koja mogu pomoći da saobraćaj bude protočniji:
držite dovoljnu udaljenost od vozila ispred sebe
ubrzavajte i kočite postepeno, bez naglih promjena
ne mijenjajte trake agresivno i bez potrebe
Iako se čini da prelazak u drugu traku može uštedjeti vrijeme, stručnjaci upozoravaju da takvo ponašanje često samo povećava nervozu i usporava sve učesnike u saobraćaju.