Iranski rat šteti američkom utjecaju širom svijeta i pogoršava tenzije sa zemljama koje su već pogođene drugim mandatom predsjednika Donalda Trumpa, erozija moći koju bi moglo biti teško preokrenuti jer američki protivnici poput Kine to iskorištavaju, piše Politico.
Od Bangladeša do Slovenije, racioniranje goriva usporilo je transport, frustrirajući lidere koji se suočavaju s posljedicama rata koji nisu željeli. U zemljama s muslimanskom većinom, antiamerički narativi preplavljuju eter, često uz prećutnu dozvolu vlada. Čak su i američki saveznici u NATO-u ograničili svoju pomoć na SAD, a neki naglašavaju da se Trumpova administracija nije konsultovala s njima prije početka borbe s Iranom.
Čini se da rat ubrzava ono što neki vide kao razdvajanje SAD s većim dijelom ostatka planete otkako se Trump vratio na vlast i počeo nasumično koristiti američku ekonomsku i vojnu moć, uključujući i carine.
„Mnogi ljudi su siti haotičnosti ovog rata i uplašeni su potencijalnog ekonomskog utjecaja, ali nisam vidio nikakve veće proteste kao odgovor“, rekao je azijski diplomata sa sjedištem u Washingtonu, kojem je zagarantovano da će ostati anoniman jer je tema osjetljiva.
„Ako razumnija osoba postane sljedeći predsjednik, imidž SAD bi se mogao poboljšati, ali za kreatore politike ovo postavlja neka teška dugoročna pitanja o savezu, koliko daleko možemo ići da bismo ostali u skladu sa SAD i šta bismo trebali učiniti ako se više ne možemo oslanjati na SAD.“
U najnovijem znaku distanciranja stranih sila, kanadski premijer Mark Carney je u video poruci objavljenoj u nedjelju opisao ekonomske veze svoje zemlje sa SAD kao "slabosti" koje treba ispraviti.
„Moramo se brinuti o sebi jer se ne možemo osloniti na jednog stranog partnera“, rekao je Carney, koji je sve kritičniji prema Trumpu dijelom i zbog njegovih prijetnji Grenlandu. „Ne možemo kontrolirati poremećaje koji dolaze od naših susjeda. Ne možemo se kladiti u svoju budućnost nadajući se da će oni iznenada prestati.“
Trumpovo stalno oklijevanje oko toga šta želi postići u Iranu nije ulilo povjerenje, kažu neki bivši američki zvaničnici.
„Saveznici ne znaju u šta da vjeruju, protivnici ne znaju čega da se boje, a njegov vlastiti kabinet ne zna kakva je zapravo njegova strategija ili namjere“, rekao je Thomas Wright, bivši zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji koji se fokusirao na dugoročnu strategiju. „Dugoročna prognoza nije konačna. Ali pitanje je šta će Kina, Rusija, Sjeverna Koreja i Iran učiniti u naredne dvije godine i devet mjeseci ako se ovo skretanje nastavi.“
Na pitanje o tome, glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je Trumpov pristup "Amerika na prvom mjestu" rezultirao boljim trgovinskim sporazumima, poboljšanim partnerstvima za borbu protiv trgovine drogom i povećanim izdvajanjima saveznika za odbranu.
„Svjetski lideri već 47 godina govore o prijetnji koju predstavlja Iran, ali niko nije imao hrabrosti da se pozabavi time“, rekao je Kelly. „Kada se ispune svi naši ciljevi, uključujući i trajno uklanjanje iranske nuklearne prijetnje, cijeli svijet će biti sigurniji, stabilniji i u boljem stanju.“
Varnice frcaju oko cijena energije
Otkako su SAD i Izrael započeli rat s Iranom 28. februara, globalni energetski sektor je pogođen zatvaranjem Hormuškog moreuza i iranskim napadima na energetska postrojenja na Bliskom istoku.
SAD, koje su već bile vodeći svjetski proizvođač nafte i plina, vidjele su jačanje svog utjecaja na energetska tržišta u bliskoj budućnosti, ali ti dobici mogu biti kratkoročni.
Azijske zemlje koje su najviše izložene nestabilnim cijenama energije, od kojih su neke naložile rad od kuće ili zaustavile izvoz radi uštede goriva, obećale su da će ubrzati instalacije obnovljivih izvora energije i ponovo pokrenuti nuklearne elektrane. Evropa, želeći da nauči lekciju iz ruske invazije na Ukrajinu, želi izbjeći ovisnost o jednom dobavljaču energije. Umjesto toga, planira proširiti programe energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije te rasporediti više električnih vozila.
Nacije koje žele ograničiti šokove uzrokovane fosilnim gorivima, poput nestašica i naglih skokova cijena, a sve to je dovelo do strašnih stagflacijskih scenarija sporog rasta i rastućih troškova, počele su smatrati alternative poput solarne energije, baterija i električnih vozila neophodnim. Mnogi bi se mogli okrenuti Kini, koja kontrolira ogromnu većinu lanca snabdijevanja solarnom energijom. Peking proizvodi električna vozila po sniženim cijenama i kontrolira većinu minerala za čistu energiju i baterije.
„Cilj ovdje nije samo preživjeti šok. Cilj je iskoristiti ovaj period neizvjesnosti za izgradnju temelja za trajniju stabilnost“, rekao je predsjednik Azijske razvojne banke Masato Kanda prošle sedmice na događaju Vijeća za vanjske odnose u Washingtonu.
Glasnogovornik Ministarstva energetike Ben Dietderich uputio je POLITICO na komentare koje je ministar energetike Chris Wright dao u nedjeljnom gostovanju na CNN-u. Wright je kritizirao učinkovitost subvencija za promociju obnovljivih izvora energije i rekao da će SAD održati svoj utjecaj putem nafte i plina.
„Mi smo neto izvoznik nafte u svijet i daleko smo najveći neto izvoznik prirodnog plina na svijetu“, rekao je.
Manje prijatelja na bojnom polju
Pritisak na američke vojne saveze nemoguće je ignorisati dok rat traje.
U prethodnim ratovima u regiji, američki predsjednici su uspjeli okupiti čak i nevoljne saveznike za taj cilj. To je uključivalo i Trumpovu administraciju koja je prošle godine tražila pomoć u odbrani izraelskih gradova i civilne infrastrukture u regiji od iranskih napada.
Ovaj put Trumpova administracija nije unaprijed informirala čak ni svoje najbliže saveznike, prema riječima dva diplomata iz evropskih zemalja, i od tada im nije postavila jasna pitanja.
To je imalo efekta. Kao odgovor na zatvaranje moreuza, Velika Britanija i Francuska su sazvale nekoliko sastanaka s desetinama savezničkih država, ali ne i sa SAD, kako bi osmislile plan za održavanje moreuza otvorenim nakon završetka rata.
Evropska inicijativa će biti usmjerena na provođenje odbrambenih operacija radi zaštite komercijalnog brodarstva u moreuzu, ali vrijeme i snage koje će biti uključene ostaju predmet procesa.
To dolazi u trenutku kada Evropska unija istražuje načine za jačanje kolektivnog odbrambenog mehanizma bloka, Člana 42.7 , ukoliko bude testiran u potezu koji se može smatrati odgovorom na prijetnje Trumpove administracije da će silom preuzeti Grenland.
Ipak, odnosi američke odbrane duboko su povezani širom svijeta i teško ih je raspetljati. Trump je više puta prijetio da će neke od njih prekinuti (uključujući i izlazak iz NATO-a), ali nije poduzeo nikakve ozbiljne korake u tom smjeru. Mnoge zemlje, iako frustrirane Trumpom, i dalje žele američku vojnu snagu na svojoj strani.
U ponedjeljak su SAD i Filipini započeli velike vojne vježbe u kojima će, kako se očekuje, učestvovati Japan i Kanada, a koje će poslužiti kao upozorenje Kini.
Na Bliskom istoku, američki napadi na Iran izazvali su različite reakcije.
Izrael je bio nepokolebljiv partner u borbi protiv Irana i čini se da namjerava što više oslabiti Islamsku Republiku ako ne uspije u potpunosti svrgnuti režim.
Dok su zemlje Perzijskog zaljeva pokušavale odvratiti SAD od prvih napada na Iran, mnoge su od tada bile ogorčene iranskim odmazdnim udarima na njihovom tlu. Ujedinjeni Arapski Emirati, na primjer, sve više staju na stranu ratnih napora koje predvode SAD, čak i kada su navodno spomenuli mogućnost da bi im mogla biti potrebna finansijska pomoć od Washingtona.
Diplomatski debakli
Rat u Iranu je također naštetio ugledu i utjecaju Amerike u zemljama gdje se američki napori za jačanje odnosa suočavaju s jakom konkurencijom.
U odlomku iz depeše State Departmenta od četvrtka, američki diplomati u američkoj ambasadi u Dušanbeu, Tadžikistan, upozorili su da je "sukob u Iranu doveo do pojave upornog antiameričkog narativa u tadžikistanskom, uveliko ograničenom medijskom okruženju, dok strani akteri produbljuju svoj utjecaj, a lokalni mediji jure klikove i vanjsko finansiranje".
U odlomku, koji je nedavno dobio POLITICO, dodaje se: „Naši konkurenti troše resurse kako bi osigurali narativnu dominaciju u zemlji koja se nalazi na raskrsnici Kine, Afganistana, Rusije i Irana.“
Slične depeše koje su poslali američki diplomati iz Bahreina, Indonezije i Azerbejdžana, a o kojima je ranije izvještavao POLITICO, također su opisale širenje antiameričkih poruka i upozorile da su, u nekim slučajevima, sigurnost i diplomatske veze Amerike ugrožene.
Na pitanje o tome, glasnogovornik State Departmenta, Tommy Pigott, podijelio je poznatu izjavu koju je već ranije koristio: „Postupci predsjednika Trumpa čine Sjedinjene Države, buduće generacije i cijeli svijet sigurnijim sprječavajući iranski režim da dobije nuklearno oružje. To je realnost i cijela administracija je u korak s tim naporima.“
Trumpovi potezi u Iranu pogoršali su otuđenje koje su neki američki saveznici osjetili kada je pokrenuo "Odbor za mir", koji je zamišljen kao tijelo za pomoć u provedbi sporazuma između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, ali za koji su kritičari počeli sumnjati da je osmišljen da zamijeni Ujedinjene nacije. Mađarska i Bugarska bile su jedine dvije članice EU koje su se formalno pridružile odboru do njegovog pokretanja u februaru. Ostale zemlje EU držale su se distancirane slanjem samo posmatrača, a Belgija je u ponedjeljak naglasila svoje oklijevanje.
Glasnogovornik belgijskog Ministarstva vanjskih poslova David Jordens rekao je za POLITICO da njegova zemlja ne namjerava donirati sredstva putem Odbora za mir.
Ipak, Trumpove pristalice tvrde da će se svi trenutni problemi koji proizlaze iz postupaka američkog predsjednika u Iranu dugoročno isplatiti.
Alexander Gray, koji je bio visoki zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u Trumpovom prvom mandatu, rekao je da će odluka da se sada progoni Iran i njegove destabilizirajuće aktivnosti "isplatiti dividende budućim predsjednicima".