Tokom proteklih 50 godina katastrofe uzrokovane ekstremnim vremenskim prilikama, u prosjeku su se događale svakog dana, pri čemu je, u prosjeku, dnevno poginulo 115 ljudi, a nastalo je štete u vrijednosti 202 miliona američkih dolara.
Klimatske promjene osjećaju se po cijelom svijetu. Sve toplije zime, sušna i toplija ljeta, ekstremne vremenske pojave poput obilnih kiša, uragana i tornada, potaknuli su znanstvenike i meteorologe iz cijelog svijeta na akciju.
Kako bi pokušali u budućnosti smanjiti broj ljudskih žrtava u takvim ekstremnim vremenskim prilikama, Svjetska meteorološka organizacija i Ujedinjeni narodi, planiraju napraviti svjetski sistem upozorenja na ekstremne vremenske prilike.
Radi se o sistemu ranog upozorenja koji bi se aktivirao u različitim dijelovima svijeta prije no što nastupe ekstremne vremenske prilike, te tako dao vremena lokalnom stanovništvu da se pripremi i na vrijeme skloni.
Kako ističu, sustav bi trebao zaživjeti u sljedećih pet godina, a kako će funkcionirati razradit će Svjetska meteorološka organizacija. No, on neće biti jeftin. Predviđa se da će za razvoj sistema biti potrebno oko 1,5 milijardi dolara.
Da takvi sistemi ranog upozorenja funkcioniraju, možda najbolje govori primjer iz SAD. Učinkovite i precizne vremenske prognoze u kombinaciji sa sistemom ranog upozorenja, natjerali su više desetina hiljada ljudi iz područja Louisiane na evakuaciju pred uraganom Ida. Iako je tokom uragana poginulo nešto manje od 100 ljudi, to je ipak bilo puno manje no što bi bilo da nije bilo upozorenja. Naprimjer, ciklon Idai pogodio je južnu Afriku 2019. godine i usmrtio oko 1000 ljudi diljem Malavija, Zimbabvea i Mozambika, a milijunima je trebala humanitarna pomoći. Iako su vlasti upozorile na moguće posljedice, loš sistem širenja tog upozorenja, onemogućio je da informacije stignu do onih koji će biti najviše pogođeni.
Upravo je potreba za ranim sustavom upozorenja najizrađenija u središnjoj i zapadnoj Africi, na Karibima i na Pacifiku - područjima koja su često na udaru uragana, ciklona i snažnih oluja.
Kako je istaknuto prilikom predstavljanja projekta, tijekom proteklih 50 godina (1970.-2019.), katastrofe uzrokovane ekstremnim vremenskim prilikama, u prosjeku su se događale svakog dana. Posljedice su veoma opipljive - u prosjeku je poginulo 115 ljudi, a nastalo je štete u vrijednosti 202 milijuna američkih dolara.
Podaci su pokazali da upozorenje od 24 sata prije ekstremnih vremenskih prilika, može smanjiti štetu za 30 posto. Uloži li se u takav sustav 800 milijuna dolara u zemljama u razvoju, moglo bi se izbjeći otprilike 3-16 milijardi dolara štete godišnje.
Zimske olimpijske igre 2022.
Hoćemo li zbog klimatskih promjena ostati bez Zimskih olimpijskih igara kakve poznajemo?
Kako bi sustav trebao izgledati i što će sve biti potrebno napraviti da zaživi, bit će poznato u studenom, kad Svjetska meteorološka organizacija predstavi svoj prijedlog.
