Svijet je i dalje na putu ka katastrofalnom povećanju temperature od 2,6°C jer države nisu poduzele dovoljno snažne klimatske mjere, dok emisije iz fosilnih goriva dostižu rekordne nivoe, navode dva velika izvještaja.
Uprkos svojim obećanjima, novi planovi vlada za smanjenje emisija predstavljeni na klimatskim pregovorima Cop30 u Brazilu nisu učinili dovoljno da spriječe opasno globalno zagrijavanje četvrtu godinu zaredom, prema ažuriranju Climate Action Trackera.
Očekuje se da će se svijet do kraja stoljeća zagrijati za 2,6°C iznad predindustrijskih nivoa, ista prognoza kao i prošle godine.
Ovaj nivo zagrijavanja znatno premašuje granice utvrđene Pariškim klimatskim sporazumom, na koji su se sve zemlje obavezale, i mogao bi svijet uvesti u katastrofalnu eru ekstremnih vremenskih uvjeta i ozbiljnih teškoća.
Poseban izvještaj pokazuje da će emisije fosilnih goriva koje pokreću klimatsku krizu porasti za oko 1% ove godine, dosegnuvši rekordne nivoe, iako je stopa rasta više nego prepolovljena u posljednjih nekoliko godina.
U posljednjoj deceniji emisije iz uglja, nafte i gasa rasle su za 0,8% godišnje, u poređenju sa 2,0% godišnje u prethodnom desetljeću. Brzo širenje obnovljive energije sada gotovo nadoknađuje godišnji rast globalne potražnje za energijom, ali ga još nije premašilo.
Bill Hare, direktor Climate Analytics, upozorava: „Svijet sa porastom temperature od 2,6°C znači globalnu katastrofu. To bi vjerovatno pokrenulo ključne ‘prelazne tačke’ koje bi dovele do kolapsa oceanske cirkulacije Atlantskog okeana, gubitka koralnih grebena, dugoročnog propadanja ledenih pokrivača i pretvaranja Amazonske prašume u savanu.“
„To sve znači kraj poljoprivrede u Velikoj Britaniji i širom Evrope, sušu i propast monsuna u Aziji i Africi, smrtonosnu vrućinu i vlagu. Ovo nije mjesto gdje želite biti,“ dodaje Hare.
Svijet se od Industrijske revolucije već zagrijao za oko 1,3°C zbog krčenja šuma i sagorijevanja fosilnih goriva, što je izazvalo žešće oluje, požare, suše i druge katastrofe.
Prema Pariškom sporazumu iz 2016., zemlje treba da periodično ažuriraju planove za smanjenje emisija kroz tzv. NDC-ove (nacionalno određene doprinose). Ipak, samo oko 100 zemalja je to učinilo, a planirani rezovi su daleko nedovoljni da riješe klimatsku krizu.
Donald Trump je klimatsku krizu nazivao „prevarom“, poništavao klimatske politike i zagovarao veće bušenje nafte i gasa, a SAD prvi put nisu poslale delegaciju na Cop summit, na zadovoljstvo nekih učesnika.
Iako je stopa globalnog zagrijavanja i dalje opasno visoka, očekivani nivo porasta temperature smanjen je od potpisivanja Pariškog sporazuma, sa 3,6°C do 2100. godine na 2,6°C, zahvaljujući ubrzanom rastu čistih izvora energije i smanjenju upotrebe uglja.
Procjena Global Carbon Project-a (GCP) za 2025. pokazuje da će emisije fosilnih goriva i dalje rasti za oko 1%.
Stručnjaci također upozoravaju na zabrinjavajuće slabljenje prirodnih „rezervoara“ ugljen-dioksida. Kombinovani efekti globalnog zagrijavanja i krčenja šuma pretvorili su tropske šume u jugoistočnoj Aziji i velikim dijelovima Južne Amerike iz apsorbera CO2 u izvore gasova koji pogoršavaju klimatske promjene.
Grupa G77 plus Kina, predstavljajući oko 80% svjetske populacije, najavila je podršku za pravedan prelazak s fosilnih goriva na Cop30, dok druge zemlje, uključujući Australiju, Kanadu, Japan, Norvešku, UK i EU, nisu podržale inicijativu.
Bivši američki potpredsjednik Al Gore upozorava: „Doslovno je ludo da dopuštamo da se ovo nastavi. Koliko još dugo ćemo stalno pojačavati termostat, dozvoljavajući ovakve katastrofe?“
Prof. Corinne Le Quéré sa University of East Anglia ističe da politika i akcije za klimu rade, jer su neke zemlje uspjele kombinovati rast ekonomije sa padom emisija, uključujući EU, SAD, Australiju, Jordan i Južnu Koreju.
Procjenjuje se da će nivo CO2 u atmosferi 2025. dostići 425ppm, u poređenju sa 280ppm u predindustrijskoj eri, dok bi bio 8ppm niži da prirodni rezervoari nisu oslablili.
Romain Ioualalen iz Oil Change International poziva zemlje na Cop30 da ubrzaju prelazak na obnovljive izvore i planiraju brži kraj upotrebe fosilnih goriva.