ključna tačka

Svijet na ivici: Zabilježen prvi klimatski preokret uzrokovan globalnim zagrijavanjem

Raport.Ba
koraljni greben freepik

Zabrinjavajući porast temperature okeana doveo je svjetske koraljne grebene na prag uništenja, čime je zvanično zabilježena prva klimatska tačka preokreta za čitav jedan ekosistem, navodi se u Izvještaju o globalnim tačkama preokreta 2025 (Global Tipping Points Report 2025).

Izvještaj, koji su zajednički koordinirali Univerzitet u Exeteru i Svjetski fond za prirodu (WWF), okupio je 160 naučnika iz cijelog svijeta.

Melanie McField iz programa Healthy Reefs for Healthy People pri Institutu Smithsonian, koautorica poglavlja o koraljima, upozorila je da propadanje ovih ekosistema predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju i sigurnosti ljudi, na koju svjetske vlade nisu spremne.

„Nalazimo se na tački preokreta“, istakla je McField.

Toplovodni koralji podržavaju trećinu svih poznatih morskih vrsta, te osiguravaju hranu, prihode i zaštitu obala za skoro milijardu ljudi.

Njihova se globalna ekonomska vrijednost procjenjuje na 9,3 biliona eura godišnje, ali koralji su izuzetno osjetljivi na porast temperature mora.

Od 2023. godine, rekordne globalne vrućine uzrokovale su izbjeljivanje više od 80% svjetskih grebena.

Tokom izbjeljivanja, koralji izbacuju alge koje ih hrane, postaju bijeli i ranjivi na bolesti, te s vremenom umiru od gladi.

McField je ovaj proces opisala kao „događaj potpuno drugačijeg razmjera od svega što su naučnici dosad vidjeli“.

Glavni autor izvještaja, Tim Lenton sa Univerziteta u Exeteru, objasnio je da koralji dostižu svoj temperaturni prag na oko 1,2 °C iznad predindustrijskog nivoa, dok potpuni kolaps nastupa blizu 1,5 °C.

„Napravili smo model kako bi svijet izgledao pri zagrijavanju od 1,5 °C i vidjeli smo posljedice. Većina koraljnih grebena bila bi suočena s masovnim odumiranjem i prelaskom u stanje obraslo algama i morskom travom“, rekao je Lenton.

Prema njegovim riječima, oporavak bi bio moguć samo ako se globalna temperatura smanji na 1,2 °C iznad predindustrijskih vrijednosti, iako priznaje da je taj cilj daleko iznad trenutnih međunarodnih obaveza.

Profesor Terry Hughes sa Univerziteta James Cook dodao je:

„Sudbina koraljnih grebena u narednim decenijama zavisi od nas, ako brzo smanjimo emisije stakleničkih gasova, još uvijek imamo šansu.“

Lenton je pozvao svjetske lidere da hitno djeluju na predstojećoj klimatskoj konferenciji COP30 u Brazilu.

„Brzo se približavamo višestrukim tačkama preokreta Zemljinih sistema koje bi mogle potpuno preoblikovati naš svijet, s razornim posljedicama za ljude i prirodu“, upozorio je.

Globalno zagrijavanje koraljni greben Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu