Na obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u Memorijalnom centru Potočari obratili su se brojni domaći i svjetski zvaničnici. Njihove glavne poruke s današnjeg komemorativnog skupa su one o priznanju da je međunarodna zajednica zakazala u julu 1995. godine i da nije spriječila genocid koji se odvijao pred njihovim očima.
U snažnim porukama osude genocida, zločinaca i njihovih djela, iskazano je poštovanje prema žrtvama genocida, prema preživjelima genocida i upozorenje da i 30 godina nakon počinjenih zločina svjedočimo negiranju genocida i veličanju zločinaca.
Tri decenije nakon što su pripadnici zločinačke Vojske Republike Srpske, pod komandom danas presuđenog zlikovca Ratka Mladića, u julu 1995. godine ubili više od 8.000 Bošnjaka, pretežno muškaraca i dječaka, iz Srebrenice, svijetu je iz Memorijalnog centra Potočari u Srebrenici, nikad snažnije i otvorenije odaslana istina o dešavanjima u mjestu koje su zločinci prije 30 godina pred očima međunarodne zajednice kao navodno zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija pretvorili u mjesto sistematskog istrebljenja.
Nikad glasnija priznanja, ali šta će učiniti da se prošlost ne ponovi
Pred hiljadama prisutnih porodica žrtava, preživjelih, domaćih i stranih zvaničnika, ali i čitavom svijetu poslana je jasna poruka.
Srebrenica je simbol stradanja u genocidu jednog naroda, ali i moralni ispit na kojem je čovječanstvo jednom palo, ali taj ispit još traje.
Današnje poruke su posebno važne s aspekta da se genocid ne smije zaboraviti, negirati niti umanjivati.
Ponovljeno je i da odgovornost za izgradnju mira i pravde ostaje trajna obaveza, posebno za one koji su šutjeli u julu 1995. godine.
Ali, danas više nego ikada postavlja se i pitanje, koliko je svijet spreman da danas odlučnije reaguje nego prije 30 godina u Srebrenici, kada su i sami priznali da negiranje genocida i veličanje zločinaca, a to se dešava u BiH, nisu prihvatljivi.
Jer, iako priznanje grešaka iz prošlosti koji su doveli do genocida u Srebrenici nikada nije bilo glasnije, danas ipak svjedočimo političkom koketiranju i saradnji Evrope i svijeta s ideologijama koje su dovele do genocida i koje ga negiraju.
Zato, današnje izjave svjetskih zvaničnika moraju biti krajnji poziv na istinsko djelovanje u pravcu da se mir ne gradi licemjerjem, da se pravda ne ostvaruje šutnjom, a da pomirenje ne dolazi kroz balansiranje između istine i laži.
Svijet mora prestati tolerisati nacionalističke politike koje otvoreno gaze po žrtvama i prijete da ponove zločine.
To se najočitije vidi na ravnodušnosti prema napadima na ustavni poredak BiH iz entiteta RS čiji režim nekažnjeno negira genocid i promovira one politike zbog kojih svjetski zvaničnici danas i drže govore u Srebrenici.
Zato je odnos prema genocidu u Srebrenici i razdjelnica između civilizacije i barbarstva. A izbor na kojoj strani će stajati, svijet mora napraviti sada i odmah, ne za novih trideset godina.
Poruke Munire Subašić, Bramertza, iz EU, OHR-a, UN-a…
Podsjećamo danas na komemorativnom skupu u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, kazao je:
"Mi koji 1995. nismo intervenirali, sada imamo odgovornost. Srebrenica ne smije biti zaboravljena".
Joachim Gauck , bivši predsjednik Njemačke, podsjetio je da je 'međunarodna zajednica, uključujući i Njemačku, zakazala' u julu 1995. godine i da se negiranju genocida i veličanju zločina mora odlučno suprotstaviti.
Serge Brammertz, glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove, podsjetio je da je genocid bio 'dio organizovanog etničkog čišćenja' i da je to dokazano međunarodnim presudama, kao i da je važno navoditi imena presuđenih za genocid, zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića kao glavnih krivaca.
Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, naglasila je da je Srebrenica dubok ožiljak u evropskoj historiji, dokaz da mržnja i dehumanizacija mogu dovesti do najtežih zločina i da je civilizacijska dužnost suprotstaviti se negiranju genocida i veličanju zločinaca.
Rosemary DiCarlo, podsekretarka UN-a, prenijela je poruku generalnog sekretara Antonija Guterresa:
"Priznajemo tešku istinu, zakazali smo prije 30 godina".
Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma, podsjetila je da mnoge žrtve još nisu pronađene, da se zločinci veličaju i da je to neprihvatljivo.
Numan Kurtulmuş, predsjednik parlamenta Turske, uputio je upozorenje da ako se svijet ne udruži u borbi za istinu o genocidu u Srebrenici, da se sve može ponoviti. Ukazao je da se u ovom trenutku ubijaju nevini u Gazi i da se svi sramotimo pred Gazom.
Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika Općine Srebrenica, poručio je da je prije 30 godina civilizacije pala na testu čovječnosti. Istaknuo je da „mi živimo istinu, a slušamo laži. Nećemo pokleknuti.“
Predsjednica Udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić zahvalila je svima koji su podržali nedavno usvojenu Rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.
U snažnoj i emotivnoj poruci podsjetila je da su žrtve, među kojima i 22 člana njene porodice, među kojima i sin i suprug, ubijene isključivo zbog vjere i drugačijeg imena. Upozorila je Evropu i svijet da se u svijetu fašizam ponovo budi i da moraju reagirati.
"Ako ste se pokajali za ono što ste nam učinili – zašto nas onda ne primite u Evropu i NATO? Našu mrtvu djecu niko ne može vratiti. Moramo se dijeliti samo na dobre i loše ljude".
"Evropo, probudi se! 21. vijek je, a fašizam ponovo kuca na vrata. Dokle ćemo ovako?", poručila je Munira Subašić.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović na komemorativnom skupu u Potočarima podsjetio je na sve užase genocida, uputio izraze suosjećanja i pozvao je na suočavanje s prošlošću kao preduslov za zdravu budućnost.
Poruke britanskih, švedskih, danskih i hrvatskih zvaničnika
Ministrica vanjskih poslova Švedske Maria Malmer Stenergard upozorila je da se mir ne može uzimati zdravo za gotovo i da se počast žrtvama treba odati i boreći se za budućnost obilježenu mirom, tolerancijom i međusobnim uvažavanjem.
Danski šef diplomatije Lars Rasmussen istakao je da Srebrenica nije samo tragedija prošlosti, već rana koja i danas boli i da je na svima da osiguramo da se ovakve sramote više nikada ne ponove.
U ime britanske kraljevske porodice, obratila se vojvotkinja od Edinburghe Sophie Rhys-Jones, prenijevši poruku kralja Charlesa III, da su mnogi odgovorni za genocid izvedeni pred lice pravde, ali da to ne umanjuje odgovornost da se radi kako se zlo genocida više nikad ne ponovi.
Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je da je Srebrenica više od mjesta stradanja i da ovdje zlo dostiglo svoju krajnju, genocidnu formu kao i da je u Srebrenici zakazala i međunarodna zajednica.
Poruke predsjednika Turske, iz NATO-a, Pakistana i Nizozemske
Ministar vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske Caspar Veldkamp u obraćanju na komemoraciji u Potočarima rekao je da se srami što je međunarodna zajednica zakazala da zaštiti Bošnjake u Srebrenici.
'Mi se sramimo. Kao međunarodna zajednica se sramimo što smo zakazali da zaštitimo preko 8.000 muškaraca i dječaka, žena i djevojčica, a ja se sramim što Nizozemska, kao dio te zajednice, snosi moralnu i političku odgovornost zbog nesprječavanja genocida. Stoga, ponavljam najdublje izvinjenje prethodno upućeno u ime Nizozemske upravo ovdje u Potočarima. Žrtvama dugujemo da ih se i dalje sjećamo. Mi to činimo podržavajući i prošlogodišnju Rezoluciju Generalne skupštine UN-a koji je 11. juli proglasila Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. I sam to činim tako što sam danas ovdje, da čujem vaše priče, da dijelim vašu bol, možda i ljutnju, da žalim zajedno s vama. Svi ti napori su danas bitniji više nego ikada, danas kada smo suočeni sa stalnim veličanjem ratnih zločinca i rastućim trendom negiranja onoga što se ovdje desilo' rekao je između ostalog Veldkamp.
Predsjednik Turske Recep Tayip Erdogan, videoporukom se obratio na današnjem komemorativnom skupu u Potočarima u Srebrenici.
Kazao je da iako je prošlo 30 godina od genocida u Srebrenici, koji je ostao upisan kao crna mrlja u historiji čovječanstva, 'bol zbog naše braće i sestara Bošnjaka koji su svirepo ubijeni i dalje je svježa – kao da je jučer obuzela naša srca.'
To što međunarodna zajednica tada nije preuzela odgovornost da zaustavi genocid predstavlja nepopravljiv propust – sramotu koja će ostati zabilježena u historiji. Usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, kojom je 11. juli proglašen 'Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine', čiji je jedan od predlagača bila i naša zemlja, snažan je izraz volje u borbi protiv poricanja i zaborava.
Odlučno odbacujemo svaku retoriku i izjave koje negiraju genocid u Srebrenici i veličaju ratne zločince – uprkos presudama međunarodnih sudova. Oštro osuđujemo sve napade i uznemiravanja onih koji su se nakon rata vratili u svoje domove.'poručio je između ostalog turski predsjendik Erdogan koji je naglasio i da nažlost, ono što se danas dešava u Gazi pokazuje da međunarodna zajednica još uvijek nije izvukla potrebne pouke iz Srebrenice.
"Kao što je tada šutjela – tako i danas nijemo posmatra zločine koji se posljednjih godina dešavaju nad narodom Palestine.", rekao je Erdogan.
Premijer Islamske Republike Pakistan Muhammad Shehbaz Sharif također u videoporuci je istakao da je genocid u Srebrenici bio najgori zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata i da je to bio zločin protiv cijelog čovječanstva, a ne samo protiv bošnjačkog naroda.
"Pakistan je uvijek bio zagovornik poštivanja međunarodnog prava i ljudskih prava. Protivimo se politici negiranja i nekažnjivosti, bilo da se radi o Srebrenici, Palestini ili Jamuu i Kashmiru. U tom duhu ponovo ističemo našu solidarnost s bratskim narodom Bosne i Hercegovine i potvrđujemo našu nepokolebljivost u podršci i istini, pravdi, ali i temeljnim pravima svih naroda da žive u miru", zaključio je pakistanski premijer Sharif.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u videoporuci kojom se obratio prisutnima na komemoraciji u Potočarima, podsjetio je da je bio u posjeti Memorijalnom centru u Srebrenici kao premijer Nizozemske i da se tada sastao se sa majkama koje neće dočekati da im sinovi odrastu.
"Nikada nećemo zaboraviti užas tih mračnih dana, a naše misli su sa svima koje je on pogodio. Uz dužno sjećanje na prošlost, naša je obaveza da gradimo bolju budućnost. Ove godine se obilježava i 30 godina od Dejtonskog sporazuma. Dejton možda nije savršen, ali on ostaje temeljac sigurne BiH i svijetu pokazuje da mir može prevladati. NATO je intervenisao u BiH da pomogne u zaustavljanju sukoba koji je odnio stotine hiljada života u svim zajednicama.
Tada smo bili uz vas. Već 30 godina pružamo stabilnost regionu. I danas smo uz vas i bit ćemo u budućnosti. Kroz naše urede u Sarajevu i Beogradu, našu misiju na Kosovu i kroz našu podršku misiji Althea u BiH, NATO nastavlja igrati aktivnu ulogu", rekao je Rutte.
Poruku povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici predsjednika Republike Francuske Emmanuela Macrona danas je u Memorijalnom centru u Potočarima pročitao francuski ministar za evropska pitanja Benjamin Haddad.
Macron je poručio kako Srebrenica ostaje trajna mrlja u kolektivnom sjećanju Evrope i cijelog svijeta, te da nas ona obavezuje na istinu i pravdu.
Lider Francuske je naglasio kako istina podrazumijeva potpuno priznanje razmjera zločina koji je bio motivisan etničkom mržnjom, te priznanje da međunarodna zajednica nije uspjela da zaštiti civile u julu 1995. godine.
"To je priznanje neuspjeha sa ciljem da se takvo zlo nikada više ne ponovi i da se izgradi zajednička budućnost. Pravda znači poštivanje sudskih presuda i nema mjesta za revizionizam i negiranje genocida na prostoru koji želi biti dio Evropske unije' poručio je Macron.