Dogovor između SAD i Irana je postignut, a ostaje da se vidi hoće li ga obje strane i zvanično potpisati. Sporazum o razumijevanju, koji bi trebao biti osnova za konačni mirovni dogovor, omogućio je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza za sav promet.
Svjetska tržišta odmah su reagovala, pa je cijena barela nafte ostala ispod 80 dolara. Međutim, analitičari upozoravaju da nafta s Bliskog istoka gotovo četiri mjeseca nije normalno dolazila na tržište, a da je svijet tokom sukoba izgubio čak 1,15 milijardi barela nafte.
Analitička kompanija Kpler upozorava da je zbog toga tržište nafte postalo izuzetno nestabilno i da se približava kritičnoj tački.
Strateške rezerve nafte Međunarodne agencije za energiju (IEA) sada su na najnižem nivou od 1990. godine. Američke rezerve za vanredne situacije najniže su u posljednje 43 godine, dok su komercijalne zalihe pale na nivo koji izaziva ozbiljnu zabrinutost.
Cijene nafte ponovo bi mogle rasti
Ponovno otvaranje Hormuškog moreuza vjerovatno neće biti dovoljno da odmah zaustavi pad zaliha sirove nafte, zbog čega bi cijene mogle ponovo krenuti prema gore.
Podsjetimo, iako su neki scenariji predviđali da bi cijena barela mogla skočiti iznad 200 dolara, najviša cijena tokom sukoba dostigla je 126,41 dolar.
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump sredinom aprila objavio prekid vatre, pa sve do objave sporazuma s Iranom, cijene nafte su postepeno padale.
Pad cijena bio je posljedica ogromnih zaliha nafte koje su postojale prije početka rata i koje su ublažile najveći poremećaj u snabdijevanju u historiji. Međutim, ta zaliha viška je nestala i pretvorila se u zabrinjavajući deficit.
Analitičari navode da su svjetske zalihe nafte u samo nekoliko mjeseci pale za oko 190 miliona barela.
Hormuški moreuz otvoren, ali problemi nisu riješeni
Iako je Hormuški moreuz ponovo otvoren, svjetskim skladištima nafte neće odmah stići pomoć.
Ponovna uspostava prolaska nafte prema Aziji i Evropi tek pokreće proces normalizacije. Moreuz još treba biti potpuno osposobljen za siguran promet, proizvodnja se mora ponovo pokrenuti, a nafta tek treba stići do krajnjih odredišta.
Naftna industrija procjenjuje da bi moglo proći nekoliko mjeseci prije nego što se isporuke vrate na nivo koji bi se mogao smatrati normalnim.
Do tada će tržište zavisiti od postojećih rezervi, koje se ubrzano troše.
Analitičari zato upozoravaju da bi rizik mogao biti potcijenjen i da bi se tržište moglo suočiti s novim pritiscima prije nego što se zalihe ponovo napune.
„Tržište je otišlo sedam koraka ispred trenutne situacije. Svi govore: ‘Gotovo je!’ Ali veliki logistički izazov tek počinje, vratiti se na stanje kakvo je bilo prije“, rekla je Helima Croft, direktorica globalne strategije roba u RBC Capital Marketsu za CNN.
Čak i ako svjetsko tržište počne proizvoditi gotovo 5 miliona barela više dnevno nego što se troši, kako predviđa Međunarodna agencija za energiju, mogla bi proći gotovo godina dana dok se nadoknadi izgubljenih 1,15 milijardi barela.
Šta nas čeka ovog ljeta?
Dok jedni analitičari upozoravaju da je cijena nafte trenutno preniska i da bi uskoro mogla ponovo rasti, trgovci naftom očekuju novi talas proizvodnje zahvaljujući povećanju kapaciteta zemalja članica OPEC-a.
Vikas Dwivedi, globalni strateg za naftu i gas u kompaniji Macquarie Group, istakao je da je svijet prije sukoba bio toliko preplavljen naftom da se iscrpljivanje zaliha nije odmah osjetilo.
Ali sada je situacija drugačija, rezerve su sve manje i neće se brzo obnoviti.