Međunarodni monetarni fond snizio je prognoze rasta SAD-a, Kine i svjetske ekonomije u cjelini, upozorivši i na rizike koje donose neizvjestan tok pandemije, inflacija, poremećaji u opskrbi i zaoštravanje monetarne politike u SAD-u.
"Globalni rast ove godine prognoziramo u visini 4,4 posto, 0,5 postotnih bodova slabiji, no što se prognoziralo u prethodnim projekcijama, uglavnom zbog snižavanja procjena rasta za američku i kinesku ekonomiju", napisala je na blogu Gita Gopinath, zamjenica izvršne direktorice MMF-a.
Zbog brzog širenja varijante omikron mnoge su zemlje ponovo ograničile kretanje i zaoštren je problem nestašice radne snage, a poremećaji u opskrbi potaknuli su inflaciju, ustvrdio je MMF u ažuriranim prognozama za svjetsku ekonomiju, objavljenim u utorak.
U MMF-u očekuju da će omikron utjecati na ekonomsku aktivnost u prvom tromjesečju, ali da će nakon toga njegov utjecaj popustiti budući da je povezan s manje teškim oblicima bolesti, navodi se u izvješću.
U 2023. globalni rast trebao bi usporiti na 3,8 posto i biti nešto snažniji no što se do sada očekivalo, ističu u MMF-u, napominjući ipak da je podignuta prognoza uglavnom "mehaničke naravi i da će pritisak na rast popustiti u drugoj polovini godine.
Ukupno gledano, predviđa se da će pandemija rezultirati kumulativnim ekonomskim štetama od 13.800 milijardi dolara do 2024. godine, nasuprot prethodno projiciranih 12.500 milijardi dolara, napisala je Gopinath.
Problemi u Kini i SAD-u
MMF je smanjio prognozu ovogodišnjeg rasta američke ekonomije za 1,2 postotna boda, ističući neuspjelo usvajanje izdašnog paketa socijalne i klimatske potrošnje koji je zagovarao američki predsjednik Joe Biden.
Ukazuju i na ranije zaoštravanje američke monetarne politike no što se očekivalo i na kontinuirano nedostatnu opskrbu.
Američka ekonomija, kako sada predviđaju u MMF-u, porast će za četiri posto u 2022., nakon 5,6-postotnog rasta u 2021. godini. U 2022. aktivnosti će usporiti na 2,6 posto, pokazuju najnovije prognoze.
Osjetno je snižena i oktobarska prognoza rasta kineske ekonomije za 2022. godinu, za 0,8 postotnih bodova, na 4,8 posto, nakon procijenjenog 8,1-postotnog rasta u 2021. godini. Rast bi trebao ponovno ubrzati u 2023., na 5,2 posto, predviđaju.
Prognoze su snižene zbog poremećaja koje je izazvala kineska politika nulte tolerancije na covid-19 i zbog dugotrajnih financijskih pritisaka u sektoru razvoja nekretnina, tumače u MMF-u.
Španija na čelu
MMF je također smanjio prognozu rasta za eurozonu u ovoj godini, za 0,4 postotna boda, na 3,9 posto, uz procjenu da će u 2023. usporiti na 2,5 posto.
Njemačkq i italijanska ekonomija porast će po njihovim procjenama 3,8 posto u ovoj godini, što je za 0,8 odnosno za 0,4 postotna boda slabije no što su prognozirali u oktobru prošle godine.
U 2023. njemačka ekonomija trebala bi po njihovim najnovijim izračunima porasti 2,5 posto a italijanska 2,2 posto.
Najsnažnije bi među vodećim ekonomijama eurozone trebala rasti Španija, za 5,8 posto u ovoj te za 3,8 posto u idućoj godini.
MMF u ažuriranim prognozama objavljuje samo procjene za vodeće ekonomije i za grupe ekonomija.
Oči uprte u FED
MMF je upozorio da bi pojava novih varijanti koronavirusa mogla prolongirati pandemiju i izazvati nove ekonomske poremećaje, a dodatni su rizik problemi u lancima opskrbe, nestabilnost cijena energije i lokalizirani pritisci na plaće.
Prognoze inflacije u ovoj godini podignute su i za razvijene i za ekonomije u razvoju, uz upozorenje da će pojačani cjenovni pritisci vjerojatno potrajati duže nego što se očekivalo s obzirom na aktuelne poremećaje u lancu opskrbe i visoke cijene energije.
Inflacija bi ove godine u prosjeku trebala iznositi 3,9 posto u razvijenim ekonomijama i 5,9 posto u ekonomijama u nastajanju i u razvoju i oslabiti u 2023., zakočena blažim rastom cijena goriva i hrane.
U fokusu pozornosti bit će američka centralna banka koja je najavila podizanje ključnih kamatnih stopa već u ovoj godini, ranije no što se očekivalo, što će rezultirati višim troškovima zaduživanja u cijelom svijetu i pojačati pritisak na državne financije, ističu u MMF-u.
Velike razlike
Iako se ekonomije i dalje oporavljaju od pandemijskog šoka, tempo oporavka uvelike se razlikuje između bogatih i siromašnijih zemalja, ističu u MMF-u.
Razvijene ekonomije trebale bi se ove godine vratiti pretpandemijskom trendu dok se nekoliko ekonomija u nastajanju i onih u razvoju suočava s velikim gubitcima BDP-a.
Nakon pandemije je dodatnih sedamdeset miliona ljudi zapalo u ekstremno siromaštvo, čime je poništen napredak u smanjenju siromaštva ostvaren u proteklih nekoliko godina, napisala je Gopinath na blogu.
Iz MMF-a poručuju da je ključno diljem svijeta osigurati pristup vakcinama, testovima i liječenju kako bi se smanjio rizik od daljnjih opasnih varijanti covida-19,
Gopinath je istaknula i da je 60 posto zemalja s niskim dohotkom već zapelo u dužničkim problemima ili im oni prijete, pozvavši skupinu 20 najvećih svjetskih ekonomija da ubrzaju procese restrukturiranja duga i obustave njegovo servisiranje.
