Ekstremni vremenski događaji, od valova vrućine do neuobičajeno jakih pljuskova, uzrokovali su velike potrese širom svijeta ove godine, s hiljadama ljudi koji su poginuli i milionima koji su raseljeni. U posljednja tri mjeseca monsunske kiše su izazvale katastrofalne poplave u Bangladešu, a brutalni toplinski valovi spržili su dijelove južne Azije i Evrope. U međuvremenu, dugotrajna suša u istočnoj Africi ostavila je milione ljudi na rubu gladi.
Većina toga, kažu naučnici, upravo je ono što se očekuje od klimatskih promjena, piše CBC News.
U utorak je tim klimatologa objavio studiju u časopisu Environmental Research: Climate. Istraživači su pomno proučili ulogu koju su klimatske promjene imale u pojedinim vremenskim pojavama u posljednja dva desetljeća. Nalazi potvrđuju upozorenja o tome kako će globalno zagrijavanje promijeniti naš svijet - i također jasno pokazuju koje informacije nedostaju.
U svom osvrtu, naučnici su se oslonili na stotine studija ili istraživanja koja imaju za cilj izračunati kako su klimatske promjene utjecale na neki ekstremni događaj koristeći računalne simulacije i promatranja vremena.
Za toplinske valove i ekstremne kiše, "smatramo da puno bolje razumijemo kako se intenzitet tih događaja mijenja zbog klimatskih promjena", rekao je koautor studije Luke Harrington, klimatolog sa Univerzitata Victoria u Wellingtonu.
Međutim, manje se razumije kako klimatske promjene utječu na šumske požare i sušu. Također postoje velike praznine u podacima za mnoge zemlje s niskim i srednjim prihodima, što otežava razumijevanje onoga što se događa u tim regijama, rekla je koautorica Friederike Otto, jedna od klimatologinja koja vodi međunarodnu istraživačku saradnju World Weather Attribution (WWA).
Uz toplinske valove vrlo je vjerovatno da klimatske promjene pogoršavaju stvari. "Gotovo svi toplinski valovi širom svijeta postali su intenzivniji i vjerovatniji zbog klimatskih promjena", rekao je koautor studije Ben Clarke, naučnik sa Univerziteta u Oxfordu.
Općenito, toplinski val, za koji je prije bila vjerovatnost 1 prema 10, sada je gotovo tri puta vjerovatniji i dostiže vrhunac na temperaturama višima za oko jedan stepen nego što bi bilo bez klimatskih promjena. Aprilski toplinski val gdje se živa penjala iznad 50 stepeni Celzija u Indiji i Pakistanu, primjerice, bio je 30 puta vjerovatniji zbog klimatskih promjena, navodi WWA.
Toplinski valovi širom sjeverne hemisfere u junu - od Evrope do Sjedinjenih Država - naglašavaju "tačno ono što naš rad pokazuje: učestalost toplinskih valova značajno je porasla", rekao je Otto.
Nedavno je Kina doživjela opsežne poplave nakon obilnih kiša. U isto vrijeme, Bangladeš je pogodio potop uzrokovan poplavom. Općenito, epizode obilnih padalina postaju sve češće i intenzivnije. To je zato što topliji zrak zadržava više vlage, pa su olujni oblaci "teži" prije nego što se eventualno razbiju. Ipak, utjecaj se razlikuje od regije do regije, a neka područja nemaju dovoljno kiše, navodi se u studiji.
Naućnicima je teže dokučiti kako klimatske promjene utječu na sušu. Neke regije su patile od stalne suše. Više temperature na zapadu SAD, primjerice, brže tope snježni pokrivač i potiču isparavanje, navodi se u studiji.
I dok istočnoafričke suše tek treba izravno povezati s klimatskim promjenama, naučnici kažu da je smanjenje proljetne kišne sezone povezano s toplijim vodama u Indijskom okeanu. To uzrokuje da kiša pada brzo preko okeana prije nego što stigne do Afričkog roga.
Toplinski valovi i sušni uvjeti također pogoršavaju šumske požare, osobito megapožare — one koji spaljuju više od 100.000 hektara. Požar je bjesnio američkom saveznom državom New Mexico u travnju, nakon što je izmakao kontroli jer je stavljen u "mnogo suše uvjete nego što je bilo prepoznato", prema američkoj Šumarskoj službi. U požarima je izgorjelo 341.000 hektara.
Porasla je i učestalost oluja na globalnoj razini. Međutim, ciklone su sada češće u središnjem Pacifiku i na sjevernom Atlantiku, a manje u Bengalskom zaljevu, zapadnom sjevernom Pacifiku i južnom Indijskom okeanu, navodi se u studiji.
Intenzivnije postaju i tropske oluje te se češće zaustavljaju na kopnu gdje mogu donijeti više kiše na jednom području. Dakle, iako klimatske promjene možda nisu učinile vjerovatnijim stvaranje ciklona Batsirai koji je u februaru pogodio Madagaskar, vjerovatno su ga učinile intenzivnijim i sposobnim uništiti više od 120.000 domova.
