Ured Svjetske banke u BiH objavio je da su nedavno upoznati da nacrt izmjena prijedloga Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, najavljenog 20. aprila, predviđa uvođenje obaveznog moratorija na kredite za sve fizičke i pravne osobe na period od šest do 12 mjeseci, kao i limit kamatne stope od jedan posto na kredite u moratorija.
Šef ureda Svjetske banke u BiH Emanuel Salinas je rekao da je Svjetska banka izričito protiv apsolutnog moratorija koji bi se primijenio na sve dužnike, bez obzira na njihovu finansijsku situaciju, kao i protiv propisivanja bankama visine kamate koju mogu zaračunati na svoje zajmove.
Po mišljenju Ureda, kombinacija generalnog moratorija (bez obzira na mogućnost dužnika da vrši otplatu) uz kamatne stope niže od tržišnih, bez ozbiljnijih analiza da bi se dobio uvid u posljedice po banke, predstavlja značajan rizik za ekonomiju, iz mnogo razloga.
Smatraju da to nameće značajan rizik po stabilnost, potkopavajući likvidnost i kapital banka, kao i da narušava disciplinu plaćanja, omogućavajući neplaćanje i onim dužnicima koji su finansijski sposobni, ali ne žele plaćati - što će samo otežati i povećati troškove dobivanja kredita u budućnosti za dobre klijente.
Također, naglašeno je da to može dovesti do poremećaja u smislu odobravanja kredita klijentima koji nisu bili komercijalno održivi ni prije epidemije, na račun sektora koji imaju veći potencijal.
U svjetlu tih razmatranja, snažno potiču vlasti da preispitaju predloženu mjeru politike.
Iz Svjetske banke navode da je kad kreatori politike donose razne mjere za olakšanje dužnicima, od kritičnog značaja da njihov dizajn bude dobro promišljen, da bi se zaštitio javni interes i očuvala sigurnost i stabilnost bankarskog sistema, kao i finansijska stabilnost.
Ističu da ako bi te mjere otišle predaleko, to bi moglo u narednom periodu predstavljati izazov za stabilnost, uz slabljenje bankarskog sektora, što bi dovelo do pogoršanja negativnog ekonomskog utjecaja COVID-19.
Tvrde da je to posebno značajno za zemlje zapadnog Balkana i druge zemlje u Evropi, u kojima je svjetska finansijska kriza ostavila dugotrajne posljedice u smislu nenaplativih zajmova, praćenih istrajnim negativnim uzročno-posljedičnim odnosnima između slabog učinka finansijskog sektora i sporog ekonomskog rasta.
„Dok organi vlasti razmatraju politike, od ključnog je značaja da dizajn mjera uzme u obzir finansijski utjecaj svake mjere olakšanja na banke. Finansijski utjecaj na banke treba biti eksplicitno uključen u dizajn mjera, da bi se zaštitio javni interes za stabilnost banaka. Jednako je značajno i da se bude svjesno moralnih opasnosti u smislu onih koji namjerno izbjegavaju plaćanje (koji imaju finansijske mogućnosti, ali ne žele plaćati), kao i tzv. zombi zajmoprimaca (koji su i prije COVID-19 bili u poteškoćama i koji nisu održivi)“, saopćeno je iz Ureda Svjetske banke u BiH.
