Broj oboljelih od kronične bubrežne bolesti (CKD) u stalnom je porastu, a procjenjuje se da bi do 2040. godine mogla postati peti vodeći uzrok smrti, upozorila je prof. dr. sc. Monika Tomić, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti SKB Mostar. Ovo je naglašeno uoči simpozija "Jesu li vaši bubrezi zdravi? Rano otkrijte, zaštitite zdravlje bubrega", koji će se održati u četvrtak na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Prof. dr. sc. Tomić ističe da otprilike 2,4 milijuna smrti godišnje otpada na bubrežne bolesti, zbog čega je nužno usmjeriti globalne napore u borbi protiv tih bolesti.
„Oko 10 posto odrasle populacije pati od neke kronične bolesti bubrega, a očekuje se da će taj broj za desetak godina porasti na 17 posto. Trenutno, bolesti bubrega zauzimaju 11. mjesto po uzroku smrtnosti, a pretpostavlja se da će do 2040. godine biti na petom mjestu“, kazala je Tomić.
Trenutno, u Centru za dijalizu SKB Mostar, dijalizira se 90 bolesnika u dvije smjene, dok transplantacijski program nije zaživio, iako je situacija slična i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najčešće su u pitanju porodične transplantacije, koje su vrlo mali postotak.
Tomić je također naglasila potrebu za razvojem transplantacijskog programa u BiH.
Dr. sc. Mladen Knotek s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao je da SKB Mostar, s obzirom na broj pacijenata, ima sve preduvjete za pokretanje takvog programa, ali da su potrebna organizacijska poboljšanja.
„Nema razloga da broj transplantacija bubrega u BiH bude toliko nizak u odnosu na Hrvatsku, koja je u blizini, te većinu drugih evropskih zemalja. Transplantacija je najjeftinija metoda bubrežnog nadomjesnog liječenja, najkvalitetnija i jedina koja u potpunosti nadomješta funkciju bubrega, vraćajući pacijenta u normalan život“, naglasio je dr. sc. Knotek.
Važno je, kako ističe, da u budućnosti transplantacije budu s mrtvog donora, jer postoji puno veći broj takvih donora.
Prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu, naglasila je kako brojne infektivne bolesti pogađaju bubrege, uključujući COVID-19, gdje su osim pluća, bubrezi bili jedan od glavnih ciljanih organa. Pacijenti s kroničnim bubrežnim bolestima bili su visokorizični, stoga je tema simpozija izuzetno važna.
Izv. prof. dr. sc. Antonio Sesar, prodekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i inicijator simpozija, istaknuo je kako je cilj događaja podizanje svijesti među ljekarima, medicinskim osobljem i širom javnosti o važnosti prevencije bubrežnih bolesti.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, ukupan broj oboljelih od zatajenja bubrega – akutnog, kroničnog i nediferenciranog – iznosio je 2391 osobu (1133 muškog i 1258 ženskog spola). Najveći broj oboljelih pripada dobnoj skupini od 70 do 79 godina. Stopa obolijevanja na 10.000 stanovnika iznosi 11,1.
Broj umrlih zbog zatajenja bubrega je 364 (171 muškarac i 193 žene).
Po kantonima, stopa smrtnosti na 10.000 stanovnika najveća je u Bosansko-podrinjskom kantonu (4,1), slijede Unsko-sanski (2,7) i Hercegovačko-neretvanski (2,3), te Posavski (2,3) i Zeničko-dobojski (2,1).
Stručnjaci upozoravaju na značaj ranog otkrivanja bubrežnih bolesti i pravovremenog liječenja. Najčešći simptomi uključuju oticanje lica i udova, povišeni krvni tlak, gubitak apetita, mučninu, anemiju i malaksalost.