Klimatski slom i zagrijavanje planete odvijaju se mnogo brže nego što se predviđalo, pri čemu je tempo zagrijavanja gotovo dvostruko ubrzan, upozorili su istraživači u najnovijoj studiji. Kako prenosi Guardian, u ovom istraživanju su isključene posljedice djelovanja prirodnih faktora kako bi se dobila jasna slika ljudskog utjecaja.
Istraživanje je utvrdilo da se stopa globalnog zagrijavanja drastično ubrzala. Dok je u decenijama od 1970. do 2015. godine ona iznosila manje od 0,2 stepena Celzijusa po dekadi, u proteklih 10 godina ta stopa je skočila na oko 0,35 stepeni. Ovo je najviša zabilježena stopa otkako su naučnici počeli sistematski mjeriti temperature 1880. godine.
Granica od 1,5 stepeni mogla bi pasti prije 2030.
"Ako se stopa zagrijavanja iz posljednjih 10 godina nastavi, to bi dovelo do dugoročnog prekoračenja granice od 1,5 stepeni Celzijusa iz Pariškog klimatskog sporazuma već prije 2030. godine", izjavio je Stefan Rahmstorf, naučnik sa Instituta za istraživanje uticaja na klimu u Potsdamu i koautor studije.
Ekstremne vrućine posljednjih godina pojačane su prirodnim fluktuacijama, kao što su solarni ciklusi, vulkanske erupcije i vremenski obrazac El Niño.
Zbog toga su se naučnici pitali da li su rekordne temperature samo izolovani incidenti ili rezultat ubrzanja globalnog zagrijavanja. Istraživači su primijenili metodu filtriranja šuma kako bi eliminisali efekte ovih faktora iz pet glavnih naučnih baza podataka. U svakoj od njih otkriveno je ubrzanje zagrijavanja koje je postalo vidljivo 2013. ili 2014. godine.
"Sada postoji prilično široko rasprostranjeno, ako ne i sasvim univerzalno slaganje da je došlo do primjetnog ubrzanja zagrijavanja posljednjih godina", rekao je klimatolog Zeke Hausfather.
Međutim, klimatologinja sa Univerziteta Kalifornija u Santa Cruzu, Claudie Beaulieu, ukazala je na to da bi ovo ubrzanje moglo biti privremeno. Prema njenim riječima, neophodno je kontinuirano praćenje tokom narednih nekoliko godina kako bi se utvrdilo predstavlja li identifikovana stopa trajnu promjenu ili prolaznu karakteristiku prirodne varijabilnosti.
Klimatolozi strahuju da bi zagrijavanje od 1,5 do 2 stepena Celzijusa moglo biti dovoljno da pokrene gotovo apokaliptične „prekretnice“ (tipping points). Šanse za katastrofu se povećavaju sa svakim novim nivoom zagrijavanja, a kratkoročne posljedice poput jačanja toplotnih talasa i razornih oluja već nanose ogromnu štetu.
Svjetska meteorološka organizacija potvrdila je u januaru da su posljednje tri godine bile najtopliji period u historiji mjerenja.
"Koliko brzo će Zemlja nastaviti da se zagrijava zavisi na kraju od toga koliko brzo ćemo smanjiti globalne emisije ugljen-dioksida od sagorijevanja fosilnih goriva i dovesti ih na nulti nivo", zaključio je Rahmstorf.