Jedan od pojmova o kojem sve češće govore direktori tehnoloških kompanija i stručnjaci za umjetnu inteligenciju jeste opća umjetna inteligencija (AGI). Prema njihovim riječima, više se ne postavlja pitanje da li će se pojaviti oblik umjetne inteligencije koji je napredniji od ljudske – već kada će postati dostupan. Napredak na ovom polju u posljednjih nekoliko godina je izuzetno brz, a sposobnosti AI-ja danas su impresivne, iako je jasno da ta tehnologija još uvijek nije savršena.
Od AGI-ja se očekuje mnogo – to je trenutak o kojem direktori velikih tehnoloških kompanija sanjaju, jer se vjeruje da nakon pojave opće umjetne inteligencije ništa više neće biti isto. Tehnologija koja je inteligentnija od ljudi mogla bi pomoći u rješavanju brojnih globalnih problema – od bolesti do klimatskih promjena – ali s njom dolazi i strah od mogućih negativnih scenarija.
Neujednačena inteligencija
Iako smo sve bliže AGI-ju, i dalje postoji jedan ključni problem zbog kojeg umjetna inteligencija još dugo neće dostići tu razinu. O čemu se tačno radi, objasnio je izvršni direktor Googleove AI kompanije DeepMind, Demis Hassabis.
On navodi da su najnoviji modeli Googleove umjetne inteligencije – Gemini, poboljšani novom tehnikom razmišljanja nazvanom DeepThink – toliko napredni da mogu osvojiti zlatnu medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi. Ipak, ti isti modeli ponekad prave naivne greške pri rješavanju zadataka srednjoškolskog nivoa.
„U nekim dimenzijama su vrlo sposobni, ali u drugim njihove slabosti vrlo lako isplivaju na površinu“, rekao je Hassabis. Upravo ta nekonzistentnost predstavlja najveći problem i razlog zašto se današnja AI ne može nazvati općom umjetnom inteligencijom. Prema njegovim riječima, ono što trenutno imamo je – neujednačena inteligencija.
Nije poznato kada ćemo dobiti AGI
Prema Hassabisu, ovaj se problem ne može riješiti jednostavnim povećanjem količine podataka ili komjutersjke snage. „Postoje neke sposobnosti koje još uvijek nedostaju – poput rezonovanja, planiranja i pamćenja – i one se moraju posebno razviti“, objasnio je.
Kada će to biti – nije poznato. Samim tim, nije poznato ni kada će AGI postati stvarnost i postati dostupan ljudima.
Hassabis je o ovoj temi govorio i ranije, a prema njegovim procjenama, opću umjetnu inteligenciju možemo očekivati u narednih pet do deset godina.
S obzirom na to da brojne kompanije ulažu ogromne resurse u razvoj ove tehnologije, ostaje da se vidi ko će prvi postići AGI. Osim OpenAI-ja i Googlea, velike šanse ima i Meta – Mark Zuckerberg ulaže milijarde dolara ne samo u razvoj tehnologije, već i u regrutovanje najboljih talenata u oblasti AI-ja. Pored njih, i mnoge manje kompanije, uključujući kineski DeepSeek, razvijaju vlastite napredne modele, a u trku za AGI namjerava se uključiti i Apple.