Iako se o proteinima, dijetama i kalorijama govori gotovo svakodnevno, vlakna često ostaju zapostavljena, iako imaju ključnu ulogu u radu organizma. Ona pomažu pravilnom varenju, redovnoj stolici, osjećaju sitosti i mogu pomoći u kontroli tjelesne težine. Također se povezuju sa stabilnijim nivoom šećera u krvi, boljim zdravljem srca i manjim rizikom od problema sa probavom.
Vlakna su posebna vrsta ugljikohidrata koje tijelo ne može u potpunosti svariti. Umjesto razgradnje, ona prolaze kroz probavni sistem i podstiču njegov pravilan rad.
Male promjene koje prave veliku razliku
Nije potrebno potpuno mijenjati ishranu da biste povećali unos vlakana. Dovoljno je nekoliko jednostavnih navika koje lako postaju dio svakodnevice.
Već doručak može napraviti veliku razliku.
Voće i povrće imaju ključnu ulogu. Jabuke i kruške najbolje je jesti sa korom, jer se u njoj nalazi najveći dio vlakana. Povrće bi trebalo dodavati uz svaki obrok, čak i u sosove i priloge, gdje brokula, mrkva ili tikvice mogu značajno povećati unos vlakana bez velikog truda.
Najbolje namirnice bogate vlaknima
Među najboljim izvorima vlakana izdvajaju se:
- ovsene pahuljice
- chia sjemenke
- lan
- integralne žitarice
- brokula
- avokado
- maline
- kruške i jabuke
- mahunarke (grah, leća, slanutak)
Posebno su korisni zob i grah jer istovremeno poboljšavaju probavu i produžavaju osjećaj sitosti, što može pomoći i u kontroli tjelesne težine.
Koliko vlakana je potrebno?
Nutricionisti navode da je ženama potrebno oko 25 grama vlakana dnevno, dok muškarcima treba između 30 i 38 grama. Ipak, većina ljudi ne unosi dovoljno zbog previše industrijski prerađene hrane i premalo voća, povrća i integralnih namirnica.