Prije više od 500 miliona godina, život na Zemlji doživio je nagli skok. Jednostavni jednoćelijski organizmi transformirali su se u složena, višećelijska bića, a tokom kambrijske eksplozije pojavila se galerija čudnih i fascinantnih stvorenja, uključujući petooka opabinia i bodljikavu pužoliku wiwaxia.
Naučnici su dugo vjerovali da su nagli porasti kisika u atmosferi i okeanima potaknuli ovu raznolikost, ali uzrok tih oscilacija bio je nepoznat. Novo istraživanje sugerira da je ključ možda bila sama Zemljina orbita.
Koristeći klimatske i biogeohemijske modele, istraživači su pokazali da periodične promjene Zemljinog kretanja oko Sunca utječu na količinu sunčeve energije koja dopire do planete. Te promjene, koje se javljaju svakih 2 do 3 miliona godina, podudaraju se s usponima i padovima nivoa kisika.
Promjene u sunčevoj energiji uzrokovale su klimatske pomake koji su pojačavali trošenje kopnenih površina, posebno na visokim geografskim širinama. Oslobađanje hranjivih tvari u okeane poticalo je fotosintezu i povećavalo nivo kisika, pokrećući brze evolucijske procese. Iako su slične orbitalne promjene postojale i u drugim periodima, samo je kambrij imao sve potrebne faktore za ovako izuzetan evolucijski procvat.