Plava džamija (Sultanahmet džamija) je jedno od najveličanstvenijih djela osmanske arhitekture, u Istanbulu.
Džamija, koja predstavlja prvu u osmanskoj arhitekturi sa svojih šest minareta, izgrađena je za otprilike sedam godina i pet mjeseci, počevši od 1609. godine. Kao jedan od najelegantnijih primjera tursko-islamske civilizacije, džamija je otvorena 9. juna 1617. godine.
Plava džamija, jedna od najprepoznatljivijih građevina islamske arhitekture, stoljećima dominira historijskim jezgrom Istanbula i predstavlja simbol duhovnog i kulturnog naslijeđa nekadašnjeg Osmanskog carstva. Ime Plava džamija dobila je po hiljadama plavih izničkih pločica koje ukrašavaju njen enterijer.
Carska vizija i arhitektonsko nadmetanje
Sultan Ahmed I želio je podići monumentalni vjerski kompleks dostojan moći carstva, ali i arhitektonski parirati obližnjoj Aja Sofiji, tada već gotovo hiljadugodišnjem remek-djelu vizantijske gradnje. Gradnja je trajala od 1609. do 1616. godine, a projektirao ju je arhitekt Sedefkâr Mehmed-aga, učenik velikog Mimara Sinana.
Za razliku od mnogih ranijih džamija, ovaj kompleks je od početka zamišljen kao cjelina koja objedinjuje bogomolju, medresu, bolnicu, karavan-saraj i javnu kuhinju, naglašavajući društvenu ulogu vakufa u osmanskom urbanom životu.
Šest minareta i more plavih pločica
Plava džamija je jedinstvena po svojih šest minareta, što je u vrijeme gradnje izazvalo kontroverze jer je isti broj minareta imala i sveta džamija u Meki. Prema predanju, spor je riješen tako što je u Meki naknadno izgrađen još jedan minaret, čime je očuvan njen primat.
Unutrašnjost džamije obložena je s više od 20.000 ručno izrađenih keramičkih pločica iz grada Iznik, s floralnim motivima tulipana, karanfila i loze. Upravo te pločice, u kombinaciji s prirodnim svjetlom koje prodire kroz više od 200 prozora, stvaraju prepoznatljiv plavi odsjaj po kojem je građevina dobila popularno ime.
Centralna kupola visoka je 43 metra, a cijeli prostor projektiran je tako da naglašava osjećaj prostranosti i harmonije, što je karakteristika klasične osmanske arhitekture inspirirane Sinanovom školom.
Živi spomenik, a ne samo turistička atrakcija
I danas Plava džamija ima aktivnu vjersku funkciju. Pet dnevnih namaza redovno okuplja vjernike, dok je izvan vremena molitve otvorena za posjetioce iz cijelog svijeta. Upravo ta kombinacija duhovnosti i otvorenosti čini je jednim od najposjećenijih sakralnih objekata na planeti.
Smještena nasuprot Aja Sofije, na prostoru nekadašnjeg Hipodroma, džamija je postala vizuelni znak Istanbula i nezaobilazna tačka susreta Istoka i Zapada. Njena silueta, s kaskadnim kupolama i vitkim minaretima, ostaje trajni podsjetnik na vrhunac osmanske civilizacije i arhitekture koja je spojila religiju, umjetnost i politiku u jedinstvenu urbanu cjelinu.