Putevi nisu uvijek savršeno ravni, suhi ni predvidljivi. Upravo zato nastaju problemi sa prijenosom obrtnog momenta na podlogu, proklizavanjem i zanošenjem vozila. Da bi se postigla optimalna stabilnost, vodeći proizvođači luksuznih automobila – Audi, BMW i Mercedes – gotovo na svim svojim modelima primjenjuju pogon na četiri točka.
Ali kako zapravo rade ovi sistemi i po čemu se razlikuju kod najpoznatijih njemačkih marki?
Zašto pogon na četiri točka?
Veća je vjerovatnoća da će jedan od četiri točka, nego jedan od dva, uvijek imati kontakt sa podlogom. Zbog toga je i razvijen sistem prenosa na sve točkove. Postoje mehanički sistemi koje vozač uključuje ili isključuje ručno (4WD), ali i automatski sistemi (AWD), poput visko-kvačila i Torsen diferencijala. Ipak, svaki od ovih sistema funkcioniše po svom principu.
Visko-kvačilo
Visko-kvačilo se sastoji od kućišta u obliku doboša, u kojem su diskovi sa perforacijama potopljeni u fluid promjenljive viskoznosti. Set diskova je sa jedne strane spojen s pogonskim vratilom, a sa druge strane s izlaznim vratilom.
Kada dođe do razlike u brzinama rotacije diskova, fluid postaje gušći i spaja diskove, prenoseći tako obrtni moment. Smatra se da je Toni Rolt idejni tvorac, a prvi put je primijenjeno 1980. godine na modelu AMC Igl. Kasnije su ga koristili Volvo, Subaru, Opel, Land Rover, Lancia, BMW i mnogi drugi.
Torsen diferencijal
Patentiran 1949. godine od Vernona Glizmana, Torsen diferencijal funkcioniše tako da prenosi obrtni moment na stranu sa boljim prianjanjem kada dođe do razlike između osovina. Na primjer, odnos 3:1 znači da jedna strana može prenijeti ¾, a druga ¼ obrtnog momenta.
Torsen je mehanički sistem i može se koristiti kao centralni, prednji ili zadnji diferencijal. Njegova prednost je u tome što, čak i ako jedan točak proklizava, drugi prima obrtni moment i omogućava kretanje vozila.
Haldex-kuplung
Elektronika je donijela revoluciju u automobilskoj industriji. Haldex-kuplung, nasljednik visko-kvačila, prvi je patentirao švedski inženjer Sigvar Johanson 1988. godine. Sistem automatski prenosi obrtni moment na zadnju osovinu kada je to potrebno, bez intervencije vozača.
Haldex-kuplung u najnovijim generacijama uključuje elektronsku kontrolu i može raspodijeliti pogon između osovina u djeliću sekunde, osiguravajući optimalnu stabilnost i prianjanje.
Audijev quattro
Legendarnim Quattro sistemom pogona na četiri točka, Audi je dominirao reli trkama i osvojio više vozačkih i timskih titula. Sistem je prvi put serijski primijenjen 1980. godine, a masovno je uveden 1986. na Audi 100. Quattro je inspirisao i druge marke, poput Mercedesa, BMW-a i Lexusa.
BMW xDrive
BMW je poznat po zadnjem pogonu i sportskim performansama, ali od 2003. godine primjenjuje xDrive – sistem pogona na sve točkove. Raspodjela obrtnog momenta standardno je 40:60% između prednje i zadnje osovine, dok elektronski sistemi prilagođavaju pogon u zavisnosti od uslova na cesti. Model X6 je 2008. godine dobio dodatnu dinamičku kontrolu performansi za bolje upravljanje u krivinama.
Mercedes-Benz 4MATIC
Mercedes je 1987. godine predstavio 4MATIC, razvijen u saradnji sa austrijskom kompanijom Magna-Steyr. Sistem koristi dva samoblokirajuća diferencijala i omogućava fleksibilnu raspodjelu obrtnog momenta: od isključivo zadnjeg pogona do 50:50 raspodjele. Elektronski senzori i ABS omogućavaju preciznu kontrolu i sigurnost u svim uslovima.
Pogon na četiri točka više nije luksuz, već sinonim za sigurnost, stabilnost i uživanje u vožnji. Audi, BMW i Mercedes su ove sisteme razvili da poboljšaju komfor, dinamiku i upravljivost, olakšavajući vozačima da se osjećaju sigurno i u najzahtjevnijim uslovima.