Novi nalazi otkrivaju da su ljudi iz kamenog doba prevezli masivne "bluestone" stijene Stonehengea više od 200 kilometara iz Walesa u Wiltshire, osporavajući dosadašnje teorije da su stijene premještene putem leda.
Unutarnji prsten bluestone stijena, težine do 3,5 tone po kamenu — što je otprilike jednako težini dva automobila — predstavlja nevjerovatno postignuće prapovijesnog inženjerstva. Arheolog Richard E. Bevins i njegovi kolege s britanskog univerziteta Aberystwyth naglašavaju kako se trud ljudi uključen u pribavljanje i premještanje ovih stijena na tako velike udaljenosti ne može precijeniti, te ističu složeno planiranje i koordinaciju u periodu Kamenog doba.
Povijesno, kamen Newall Boulder, otkriven 1924. godine, poticao je teoriju da su stijene prirodno premještene ledenjacima. No, Bevinsova analiza iz 2023. godine osporava tu hipotezu. Naučnici su pronašli znakove namjernog oblikovanja i oštećenja rubova, što ne odgovara abraziji leda, te su potvrdili da kamen potiče iz Craig Rhos-y-Felin u planinama Preseli u Walesu.
Geohemijski sastav se savršeno poklapa, čime su eliminirane sumnje o porijeklu stijene.
Arheolog Brian Stephen John 2024. godine je predložio da su bluestone stijene glacijalne eratičke stijene koje je led premjestio blizu Salisburyja prije nego su ih ljudi koristili, ali Bevins tu tvrdnju i dalje odbacuje.
Potpuni nedostatak glacijalnih stijena na području istočno od Narbertha snažno ukazuje da je prijevoz bio ljudski, ističe Bevins.
Kako su ljudi iz kamenog doba uspjeli premjestiti ove stijene još uvijek ostaje misterija. Drugo istraživanje iz 2024. godine pokazuje da je središnji kamen oltara prevezen nevjerovatnih 750 kilometara iz Škotske, dodatno potvrđujući veličinu i značaj Stonehengea kao monumentalnog ljudskog dostignuća.
Nova analiza predvođena Bevinsem objavljena je u časopisu Journal of Archaeological Science: Reports.