Iako se o jodu rijetko govori, ovaj mineral je jedan od najvažnijih temelja ljudskog zdravlja. Naše tijelo ga ne može samo proizvesti, pa ga moramo unositi hranom. Bez joda, štitna žlijezda ne može proizvoditi hormone koji regulišu sve, od metabolizma i temperature tijela, do rasta, razvoja i raspoloženja.
Nedostatak joda može izazvati umor, slabu koncentraciju, nervozu, pa čak i ozbiljne poremećaje rada štitne žlijezde. Najviše joda u organizmu nalazi se upravo u toj maloj, ali moćnoj žlijezdi na vratu – zato je dovoljan unos ovog minerala presudan za normalno funkcionisanje cijelog tijela.
A gdje se krije jod? U svakodnevnim namirnicama koje često zanemarujemo ribi, jajima, mlijeku i jodiranoj soli.
Jestive morske alge su najbogatiji prirodni izvor joda. One rastu u okeanima, gdje je ovaj mineral prisutan u izobilju. Osim joda, bogate su vitaminima A, C, E i K, kao i cinkom, kalcijem i magnezijem, pravi dar prirode u morskom ruhu.
Samo mala količina suhih algi može osigurati i višestruko više joda nego što je tijelu potrebno dnevno.
Ako ih još niste probali, pokušajte sa nori listovima, spirulinom ili kombu algama, savršene su kao dodatak salatama i supama.
Riba je drugi veliki izvor joda, naročito bakalar, oslić i skuša, dok masnije vrste poput tunjevine sadrže nešto manje. Pored joda, ribe su bogate omega-3 masnim kiselinama, željezom, kalijem i vitaminima B grupe.
Samo 100 grama ribe može zadovoljiti više od polovine dnevnih potreba za jodom. Morski plodovi, poput škampa i dagnji, također su nutritivno bogati, 85 grama škampa donosi oko 23% dnevne vrijednosti joda, uz obilje vitamina B12, selena i fosfora.
Najjednostavniji i najpoznatiji način unosa joda je jodirana so. Samo četvrtina kašičice dnevno zadovoljava gotovo polovinu potrebne količine joda.
Ipak, budite oprezni, previše soli može negativno uticati na krvni pritisak i bubrege, pa se preporučuje umjerenost. Ključ je u ravnoteži: malo soli, ali prave jodirane.