Aviokompanije Air France-KLM i Lufthansa predale su u četvrtak neobavezujuće ponude za manjinski udio u portugalskom nacionalnom prevozniku TAP-u.
Portugal je u julu ponovo pokrenuo dugo odgađanu privatizaciju TAP-a kojom je predviđena prodaja 44,9 posto udjela strateškom partneru u sektoru avijacije kako bi se proširilo poslovanje i poboljšala konkurentnost. Pet posto udjela namijenjeno je zaposlenicima kompanije.
Prvu ponudu dostavila je francusko-nizozemska grupa Air France-KLM, a ubrzo se pridružila i njemačka Lufthansa. S druge strane, grupacija IAG (vlasnik British Airwaysa i Iberije) povukla se iz utrke, uz obrazloženje da su nakon "pažljivog razmatranja" odlučili dati prioritet rastu unutar vlastite grupe. Očekuje se da privatizacija bude zaključena u drugoj polovini godine.
Rok za podnošenje neobavezujućih ponuda istekao je u četvrtak poslijepodne. Kandidati su u dokumentaciji trebali predložiti cijenu, zajedno s industrijskim i strateškim planovima. Državna holding kompanija Parpublica sada ima 30 dana da vladi u Lisabonu sastavi izvještaj o prednostima ponuda, nakon čega slijedi poziv za dostavljanje obavezujućih ponuda u roku od 90 dana.
Prema uredbi o privatizaciji, vlada kasnije može prodati i preostalih 50,1 posto udjela kupcu manjinskog paketa. Za sada ni Air France-KLM ni Lufthansa nisu otkrili ponuđenu cijenu.
"Naša ambicija je osnažiti poslovanje u Lisabonu, uz razvoj povezanosti s drugim odredištima u Portugalu, uključujući Porto", izjavio je izvršni direktor Air France-KLM-a, Benjamin Smith.
Za Air France-KLM, TAP se prirodno uklapa u strategiju uspostavljanja više čvorišta (hubs), a Lisabon bi postao njihovo jedino južnoevropsko čvorište koje povezuje Sjevernu i Južnu Ameriku s Afrikom.
Izvršni direktor Lufthanse, Carsten Spohr, istakao je da bi se Lisabon unutar njihove grupe mogao razviti u ključno atlantsko čvorište, posebno za letove prema Južnoj Americi.
Glavna privlačnost TAP-a leži u njegovim unosnim slotovima (vremenima polijetanja i slijetanja) koji povezuju Lisabon s Brazilom, afričkim zemljama portugalskog govornog područja i Sjedinjenim Američkim Državama. Portugalska vlada insistira na tome da se ove rute sačuvaju i dodatno prošire.