Milijarde koje su zaradili u tehnološkoj industriji, najpoznatiji svjetski milijarderi sve češće ulažu u rizične projekte koji bi, prema njihovim riječima, mogli promijeniti budućnost čovječanstva. Iako takvi projekti ponekad donose napredak, neki od njih otvaraju ozbiljna etička pitanja. Upravo to je slučaj s najnovijom investicijom Sama Altmana (OpenAI) i Briana Armstronga (Coinbase) u kontroverzni biotehnološki startup Preventive.
Riječ je o kompaniji iz San Francisca koja želi spriječiti nasljedne bolesti kod djece ali putem genetskog inženjeringa embrija. Metoda koja zvuči kao naučna fantastika postaje stvarna, a mnogi upozoravaju da bi ovo mogao biti prvi korak prema stvaranju genetski “dizajniranih beba”.
Preventive, koju vodi naučnik Lucas Harrington, bavi se uređivanjem ljudskih embrija kako bi se eliminisale nasljedne bolesti prije rođenja djeteta. Harrington je doktorirao pod mentorstvom Jennifer Doudne, jedne od kreatorica revolucionarne CRISPR tehnologije za editovanje gena, iste one kojom je kineski naučnik 2018. stvorio prve genetski modificirane bebe imune na HIV.
Altman i Armstrong tvrde da ulažu iz plemenitih razloga: da pomognu roditeljima da izbjegnu teške genetske bolesti. Armstrong čak smatra da je “lakše ispraviti gen u embriju nego liječiti bolest tokom života”.
U SAD je upotreba genetski modificiranih embrija za trudnoću zabranjena. Istraživanja su dozvoljena, ali implantacija u maternicu nije. Zbog toga Preventive razmatra preseljenje u države s blažim regulativama, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Harrington tvrdi da kompanija zasad ne planira trudnoće, nego samo istraživanja. Navodi da žele transparentno dokazati sigurnost tehnologije i javno objavljivati rezultate.
Bez obzira na obećanja, mnogi stručnjaci su zabrinuti. Upozoravaju da bi uređivanje gena embrija bilo samo početak. Armstrong je već govorio o “uskoro mogućoj otpornosti djece na srčane bolesti”, nižem holesterolu i jačim kostima.
No kritičari ističu da bi ovo moglo neprimjetno skliznuti u eugeniku – poboljšavanje ljudske vrste selekcijom ili manipulacijom gena. U krajnjoj verziji, roditelji bi mogli birati: inteligenciju, visinu, fizičku snagu, boju očiju te predispozicije za određene sposobnosti.
Takvo “dizajniranje djece” moglo bi imati nepredvidive medicinske, etičke i društvene posljedice.
Rasprava se zahuktava: jesu li ovi eksperimenti put ka zdravijoj budućnosti ili opasno blizak korak ka svijetu u kojem DNA postaje luksuzna roba koju samo bogati mogu priuštiti?