Nakon sedmice sve žešćih sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama, Iran je povukao izuzetno rizičan potez odigravši, kako vjeruje, svoj najjači adut: objavio je da je zatvorio Hormuški moreuz, nastojeći izvršiti pritisak na predsjednika Donalda Trumpa da popusti i omogući Teheranu da zadrži kontrolu nad ovim strateški važnim plovnim putem.
Istovremeno je pokrenuo najveći val raketnih i bespilotnih napada u posljednjih nekoliko sedmica na arapske države koje su saveznice SAD, gađajući Bahrein, Kuvajt, Jordan, Katar i Oman.
Takav oštar odgovor predstavlja dosad najveći izazov krhkom primirju postignutom 8. aprila. Ujedno otkriva duboko nezadovoljstvo Irana američkim pokušajima da oslabi njegov utjecaj nad moreuzom, ali i sve izraženiji tvrdi politički kurs koji je zavladao u Teheranu nakon dva američko-izraelska rata u posljednjih godinu dana, piše Financial Times.
Trump izbjegava velike rizike
"Oni se kockaju. Njihov cilj je očuvanje vlastitog opstanka i sprečavanje slabljenja utjecaja za koji vjeruju da imaju. Smatraju da moraju ovako postupiti kako bi preživjeli“, izjavila je Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok pri istraživačkom centru Chatham House.
"I dalje procjenjuju da Trump izbjegava velike rizike te da mogu izdržati 'novu normalnost' sukobe niskog intenziteta i vremenom iscrpiti Sjedinjene Države. Međutim, ovo je veoma opasna i dugotrajna kriza.“
Ipak, postoji ozbiljna opasnost da Islamska Republika, uvjerena da ima prednost i odlučna da ne popusti, precijeni svoje mogućnosti, što bi moglo dovesti do ponovne eskalacije u otvoreni regionalni rat.
Nakon što su iranske snage u subotu napale teretni brod u Hormuškom moreuzu, američka vojska saopćila je da je pogodila oko 140 ciljeva u Iranu. Bio je to treći val američkih napada ove sedmice, uslijed više prethodnih iranskih napada na brodove.
Četvrti val udara
Dan kasnije Washington je pokrenuo i četvrti val udara, istovremeno poručivši da Hormuški moreuz ostaje otvoren za međunarodnu plovidbu.
Spor oko prolaska kroz moreuz, kojim u normalnim okolnostima prolazi približno petina svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom, nalazi se u središtu najnovije eskalacije.
Prema Memorandumu o razumijevanju koji su SAD i Iran potpisali 17. juna, dvije strane dogovorile su produženje primirja za dodatnih 60 dana i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Sjedinjene Države ukinule su blokadu iranskih luka, dok je Iran trebao omogućiti postepeno ponovno otvaranje moreuza bez naplate naknada za prolazak brodova.
Od Teherana se također očekivalo da ukloni morske mine iz plovnog puta kako bi se do 17. jula, odnosno tridesetog dana produženog primirja, obim pomorskog saobraćaja vratio na nivo prije rata.
To je bio jedan od glavnih prioriteta predsjednika Trumpa, koji se suočio s kritikama američkih političkih jastrebova zbog sporazuma kojim bi Iranu mogao biti omogućen pristup milijardama dolara, dok je pokušavao ublažiti globalnu energetsku krizu uoči novembarskih izbora za Kongres.
Prema podacima kompanije Lloyd's List Intelligence, od potpisivanja memoranduma kroz Hormuški moreuz prošlo je više od 570 brodova, od čega je gotovo tri četvrtine napustilo Perzijski zaljev.
Žarište napetosti
Međutim, ovaj uski pomorski prolaz ostao je žarište napetosti jer Iran nastoji zadržati kontrolu nad njim, smatrajući ga svojim najvažnijim sredstvom pritiska na Sjedinjene Države.
Teheran je posebno razljutila odluka Trumpove administracije da podstiče trgovačke brodove da plove uz obalu Omana, kroz njegove teritorijalne vode. Takva takozvana južna ruta omogućava američkim ratnim avionima da pružaju zračnu zaštitu brodovima koji prolaze kroz moreuz.
Iran, s druge strane, insistira da brodovi koriste plovni put kroz njegove teritorijalne vode te je više puta napadao plovila za koja tvrdi da koriste "neovlaštene rute“.
Trump je u srijedu izjavio da je primirje završeno, a iranske lidere nazvao je „ološem“. Također je ukinuo izuzeće koje je Iranu omogućavalo izvoz nafte.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi u subotu je otputovao u Muskat na razgovore s omanskim kolegom i katarskim posrednicima, koji su koordinirali kontakte s američkim zvaničnicima.
Pregovori su uslijedili nakon američkog pritiska da Iran potpuno otvori Hormuški moreuz i javno obeća da neće napadati trgovačke brodove.
Međutim, prema izvorima upoznatim s pregovorima, razgovori nisu donijeli nikakve konkretne ustupke Irana prije isteka američkog roka.
Nakon toga iranske snage napale su jedan teretni brod, što je izazvalo novu razmjenu vojnih udara. Kao odgovor na američke napade, Teheran je lansirao projektile i dronove prema arapskim državama koje su saveznice Washingtona, uključujući Katar i Oman.
Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je Hormuški moreuz „zatvoren do daljnjeg i do okončanja američkog miješanja u region“, te da nijednom brodu neće biti dozvoljen prolazak.
Odustali su od svega
Trump je u nedjelju izjavio da je Teheran prethodnog dana „prihvatio sporazum“, ali da je ubrzo nakon toga prekršio obećanje.
"Odustali su od svega. A onda su izašli iz prostorije i sat vremena kasnije poslali dron i brod. Rekao sam im: 'Vi ste bolesni ljudi'“, izjavio je za NBC News.
Glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf na društvenoj mreži X poručio je:
"Vrijeme jednostranih sporazuma je završeno. Rekli smo vam – ili ćete održati riječ ili ćete platiti cijenu. Stvarnost kuca na vrata.“
Mohsen Rezaei, vojni savjetnik novog vrhovnog vođe ajatolaha Mojtabe Hameneija, izjavio je da Hormuški moreuz predstavlja „strateško sredstvo odvraćanja“ za Islamsku Republiku.
"Iran će, oslanjajući se na svoje odbrambene sposobnosti i nacionalnu snagu, zaštititi interese i sigurnost zemlje“, prenijeli su iranski mediji.
Zajednički pomorski informativni centar, kojim upravlja međunarodna koalicija mornaričkih snaga, saopćio je da je, uprkos tvrdnjama Irana da je zatvorio moreuz, južna ruta i dalje otvorena za plovidbu.
Dodali su da su američke snage spremne osigurati slobodu plovidbe i zaštitu zakonite međunarodne trgovine u skladu s međunarodnim pravom, ali su upozorili da je nivo prijetnje u tom području i dalje „izuzetno visok“.
Izvor upoznat sa situacijom rekao je da novi krug pregovora zasad nije planiran. Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju prošlog mjeseca, zaraćene strane trebale su započeti pregovore o konačnom rješenju, uključujući i sporazum o iranskom nuklearnom programu.
Prvi krug razgovora na visokom nivou održan je 21. juna u Švicarskoj, gdje je američku delegaciju predvodio potpredsjednik JD Vance, a iransku Mohammad Bagher Ghalibaf.
Kasniji razgovori u Dohi bili su uglavnom fokusirani na spor oko Hormuškog moreuza, ali su prekinuti zbog višednevne sahrane ajatolaha Alija Hameneija, koji je poginuo u zračnim napadima prvog dana američko-izraelskog rata.
U međuvremenu su se uzajamni napadi oko Hormuškog moreuza nastavili, dok je Iran sahranu iskoristio kako bi demonstrirao odlučnost i prkos prema Sjedinjenim Državama i Izraelu.
Osveta će biti provedena
Kao dodatni znak ratobornog raspoloženja režima, novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei u subotu je obećao osvetiti "krv svih mučenika“ poginulih u sukobu i u prošlogodišnjem dvanaestodnevnom ratu s Izraelom.
"Ta osveta predstavlja volju našeg naroda i ona će sigurno biti provedena“, poručio je u pisanom saopćenju.
Sanam Vakil zaključuje da, iako Iran još nije ušao u potpuni rat, postoji ozbiljan rizik da se sukob otme kontroli, ističući da je sadašnje iransko rukovodstvo spremnije na rizik nego prethodno.
"Ovo je novi režim koji se bori za opstanak. Ali Hamenei je bio samouvjeren, učvrstio je svoju vlast i pažljivo odmjeravao svaki potez. Ovi ljudi još nisu prošli takvu provjeru. Ovo više nije stari Iran. Ovo je novi Iran", poručio je on, piše Financial Times.