Trinaestog dana od početka sukoba između SAD-a, Izraela i Irana, predsjednik Masoud Pezeshkian iznio je konkretne zahtjeve za prekid neprijateljstava.
Teheran traži isplatu ratne odštete, priznavanje legitimnih prava Irana, te čvrste međunarodne garancije da se slična agresija neće ponoviti u budućnosti.
Ovaj potez analitičari vide kao mogući signal deeskalacije, s obzirom na to da je Iran na početku rata odbijao bilo kakvu mogućnost pregovora.
Ipak, unutar samog Irana primjetne su duboke podjele; dok politički vrh nudi diplomatska rješenja i izvinjava se komšijama zbog kolateralne štete, Revolucionarna garda (IRGC) nastavlja sa žestokim udarima na američke ciljeve i infrastrukturu u Perzijskom zaljevu.
Rat je već nanio nesagledivu štetu svjetskoj ekonomiji. Zbog blokade moreuza Hormuz i napada na energetska postrojenja, cijena nafte je premašila 100 dolara po barelu, a Teheran upozorava da bi mogla dostići i nevjerovatnih 200 dolara. Iako Donald Trump tvrdi da će rat završiti "uskoro" jer u Iranu "više nema šta da se gađa", troškovi operacije su enormni – SAD troše skoro 2 milijarde dolara dnevno, što izaziva sve veće nezadovoljstvo američke javnosti.
Novi vrhovni vođa Irana, Mojtaba Khamenei, koji uživa podršku vojnih tvrdolinijaša, još uvijek nije pokazao spremnost na kompromis kakvu zagovara Pezeshkian. Dok se Washington suočava sa pritiskom zbog predstojećih izbora i rasta inflacije, Izrael poručuje da će rat trajati bez vremenskog ograničenja, sve do "odlučujuće pobjede".