Iz Bostona, grada u kojem se decenijama susreću nauka, industrija i ideje koje mijenjaju svijet, stiže nova poruka, budućnost računarstva više neće izgledati kao danas. Na IBM-ovoj tehnološkoj konferenciji fokus nije bio samo na vještačkoj inteligenciji, već i na tehnologiji za koju mnogi vjeruju da bi mogla promijeniti pravila tehnološke trke, kvantnom računarstvu.
Dok računari danas obrađuju informacije brzinom koja je donedavno djelovala nezamislivo, naučnici već razvijaju sisteme koji bi mogli promijeniti samo značenje riječi „računar“. Za razliku od klasičnih mašina koje podatke obrađuju korak po korak, kvantni računari mogu istovremeno izvoditi milione proračuna.
„Klasični superkompjuteri više neće biti dovoljni za rješavanje najkompleksnijih problema moderne nauke i industrije. Budućnost nije zamjena postojećih sistema, već povezivanje vještačke inteligencije, superkompjutera i kvantnih računara u jedinstvenu infrastrukturu“, rekao je Jay Gumbeta, potpredsjednik IBM-a za kvantno računarstvo.
Upravo u toj povezanosti različitih tehnologija IBM vidi novu eru računarstva, sisteme sposobne da rješavaju probleme koji su danas praktično nedostižni.
„Najveće promjene mogle bi se osjetiti u medicini i farmaciji. Kvantni računari mogli bi dramatično ubrzati razvoj novih lijekova i simulaciju molekula, jer omogućavaju proračune koje današnji sistemi ne mogu precizno izvesti“, kaže Kenneth Merz, profesor računarske hemije i kvantnog računarstva na Univerzitetu Floride.
To bi, objašnjavaju stručnjaci, moglo skratiti godine istraživanja na svega nekoliko mjeseci, od razvoja terapija do novih materijala i baterija.
Da bi takvi sistemi funkcionisali, potrebna je i nova infrastruktura. Data centri postaju srce tehnološkog svijeta.
Upravo tu se spajaju ključne teme, vještačka inteligencija, podaci, sigurnost i energija, jer kako modeli rastu, raste i potreba za infrastrukturom koja ih može podržati. Data centri postaju temelji digitalnog svijeta, ali i strateška imovina koja se štiti jednako kao energetski sistemi. U eri u kojoj algoritmi donose odluke, povjerenje postaje ključno i u ljude i u tehnologiju.
Iz američke nacionalne laboratorije, gdje se nalazi jedan od najmoćnijih superkompjutera na svijetu, poručuju da količina podataka i složenost AI sistema rastu toliko brzo da će buduća računarska infrastruktura morati biti potpuno drugačije organizovana.
„Budućnost neće zavisiti samo od snage procesora, već od sposobnosti da povežemo superkompjutere, vještačku inteligenciju i kvantne sisteme u jedinstven ekosistem“, izjavio je Sarp Oral iz američke nacionalne laboratorije Oak Ridge.
Stručnjaci su saglasni, države i kompanije koje budu kontrolisale računarsku infrastrukturu budućnosti, kontrolisat će i razvoj ekonomije, medicine, energetike i sigurnosti.