Astronomi su otkrili više od deset “uspavanih” galaksija koje su zaustavile stvaranje novih zvijezda unutar prve milijarde godina nakon Velikog praska. Ovo zapanjujuće otkriće, napravljeno uz pomoć teleskopa James Webb (JWST), donosi nove uvide u razvoj ranih galaksija.
Galaksije mogu prestati stvarati zvijezde iz više razloga. Supermasivne crne rupe u njihovim središtima mogu zagrijati i raspršiti hladni plin – ključni materijal za stvaranje zvijezda. Također, veće susjedne galaksije mogu “oteti” taj plin ili ga zagrijati. Rezultat: galaksije postaju neaktivne ili “ugašene”, piše Live Science.
Još jedan razlog je povratna sprega zvijezda – kada supernove, jaki zvjezdani vjetrovi ili pritisak svjetlosti zagriju i izbace plin, što privremeno zaustavlja formiranje zvijezda.
Alba Covelo Paz, doktorantica sa Univerziteta u Ženevi i glavna autorica nove studije, pojašnjava: “Ovo je obično privremena faza koja traje oko 25 miliona godina. Nakon toga, plin se može vratiti, ohladiti i omogućiti ponovno rađanje zvijezda.”
Iako su takve faze česte u galaksijama blizu nas, dosad su u ranom svemiru otkrivene samo četiri “uspavane” galaksije. No, zahvaljujući osjetljivim instrumentima JWST-a, naučnici su sada otkrili čak 14 takvih galaksija koje su pauzirale formiranje zvijezda između 10 i 25 miliona godina prije nego što su ih posmatrali.
“Ovo pokazuje da rani svemir nije bio samo haotična eksplozija zvjezdanog rađanja, već i mjesto gdje su galaksije znale uzeti ‘predah’,” kaže Paz.
Istraživači još uvijek ne znaju koliko dugo ove galaksije ostaju uspavane. Ako se ne “probude” u narednih 50 miliona godina, to bi značilo da su zapravo mrtve, a ne samo u fazi pauze.
U budućnosti, astronomi planiraju koristiti JWST za program nazvan "Uspavane ljepotice", kako bi otkrili više ovakvih galaksija i bolje razumjeli taj misteriozni ciklus stvaranja i mirovanja zvijezda.
“Još uvijek imamo mnogo nepoznanica, ali sada smo korak bliže razumijevanju kako galaksije zaista ‘dišu’,” zaključuje Paz.