Kako Australija ulazi u ljeto, iza sebe ostavlja mjesece obilježene masovnim protestima širom zemlje zbog jednog velikog pitanja – migracija.
U augustu je oko 50.000 ljudi demonstriralo u gradovima i mjestima širom zemlje. U Melbourneu je došlo do sukoba na odvojenim skupovima između krajnje desničarskih i krajnje ljevičarskih demonstranata, piše Sky News.
U oktobru su održani novi protesti. Ovog puta policija je optužila krajnju ljevicu za napade na policajce i pokušaje sukoba s desničarskim demonstrantima.
Napetosti na obje strane su visoke.
Protestantica iz Sydneya Fran Grant prisustvovala je svim skupovima.
„Volim Australiju i nisam zadovoljna onim što se sada dešava“, objasnila je.
„Izgleda da laburistička vlada nastavlja dovoditi imigrante. Nemam problem s tim ako imamo infrastrukturu koja to može podržati, ali je nemamo.“
Pad migracija
Tokom pandemije COVID-19, Australija je uvela stroga zatvaranja granica i migracije su naglo pale.
Zatim je, u godinama nakon pandemije, uslijedio migracijski bum. Ukupno je 1,4 miliona ljudi ušlo u Australiju.
To su bile ogromne brojke. Međutim, podaci Australijskog zavoda za statistiku pokazuju da je neto migracija iz inostranstva od tada pala za gotovo 40 posto u odnosu na vrhunac nakon pandemije.
Ipak, mnogi Australci i dalje smatraju da su brojke previsoke.
„Ne možemo ovako dalje“
Multikulturno srce Australije nalazi se u predgrađima poput Auburna u Sydneyu, gdje gotovo 80 posto porodica kod kuće koristi jezik koji nije engleski.
Steve Christou je vijećnik grada Cumberlanda i sin migranata grčko-kiparskog porijekla.
„Sve što tražimo jeste da se zaustavi prekomjerna imigracija dok infrastruktura zemlje ne može pratiti“, rekao je. „Ne možemo ovako dalje.“
Dodao je: „Ne krivimo migrante koji su već u zemlji, da budemo potpuno jasni. Krivimo vladu što je u posljednje tri godine pustila 1,4 miliona migranata, do tačke u kojoj zemlja više ne može podnijeti taj pritisak.“
Christou se obratio demonstrantima na protestu u oktobru. U masi su bile porodice, studenti i stariji građani, koji su nosili australske zastave i pjevali australske pjesme.
Kritičari su ove proteste nazvali rasističkim, zapaljivim i opasnim, ali mnogi učesnici su rekli da su došli kako bi pokazali ponos prema Australiji i njenom načinu života.
Drugi su protestovali zbog nestašice stanova i rastućih troškova života.
Ojačani australski neonacisti
U augustu su deseci australskih neonacista također prisustvovali protestima u Melbourneu i Sydneyu te se obraćali okupljenima.
U Melbourneu su protesti protiv migracija i kontraprotesti prerasli u nasilje. Neonacisti su navodno napali kamp domorodačkog stanovništva u gradu.
Govoreći na antirasističkom skupu u Sydneyu, zamjenica lidera Australskih Zelenih, Mehreen Faruqi, rekla je za Sky News:
„Krajnja desnica je ohrabrena na način kakav nikada ranije nisam vidjela.“
Senatorica Faruqi rođena je u Pakistanu, ali živi u Australiji više od 30 godina.
„Oni izlaze na ulice, imaju transparente, slogane i povike koji su bijela supremacija, bijeli nacionalizam, i naravno, ovo se dešava širom svijeta“, rekla je.
Stručnjak za terorizam i krajnju desnicu, dr. Josh Roose s Univerziteta Deakin u Melbourneu, rekao je:
„Znamo da nacisti ovo vide kao svoj trenutak za kapitalizaciju.
Ne samo da dolaze na ove skupove, nego se nastoje pozicionirati u prve redove, mobilizirati ljude i oblikovati javni diskurs normalizacijom ekstremnih ideja.“
Na skupu „Marš za Australiju“ u oktobru, organizatorica Bec „Freedom“ rekla je za Sky News da su neonacisti „ponosni Australci… koji se suprotstavljaju masovnoj imigraciji. Dok god nisu nasilni, dobrodošli su ovdje“.
„Dok su na mom događaju, rečeno im je da se ponašaju s poštovanjem. Bez govora mržnje, bez nasilja, bez govora o Hitleru“, rekla je.
Freedom je naglasila da „definitivno ne“ koordinira s neonacistima, te da je s njima razgovarala i da „tu sve završava“.
Upitana da li je zabrinuta da bi prisustvo neonacista na augustovskom skupu moglo baciti loše svjetlo na pokret „Marš za Australiju“, odgovorila je:
„Stvar je u tome da nas mediji već dugo vrijeđaju i nazivaju pogrdnim imenima… Ako me želite nazvati nacistom, u redu, nazovite me nacistom.“
Drugi demonstranti rekli su da ne žele imati nikakve veze s neonacistima i da nemaju vremena za tu grupu i njene poruke.
Osamog novembra, više od 60 neonacista okupilo se na stepenicama parlamenta savezne države Novi Južni Wales, noseći transparent s natpisom „Ukinuti jevrejski lobi“.
Ovaj drski čin šokirao je javnost i naišao na široku osudu vlasti te savezne države.
Vlada sada pojačava zakone protiv javnog isticanja neonacističke ideologije.
Prijedlog zakona o zabrani burke
Političke kontroverze nisu izostale.
U novembru je australska senatorica i liderka krajnje desničarske stranke One Nation, Pauline Hanson, izazvala političku buru kada je u federalnom parlamentu nosila burku (islamski veo koji prekriva cijelo lice).
Hanson se zalaže za zabranu burke na javnim mjestima. Njena stranka bilježi rast u anketama i privlači nezadovoljne birače Koalicije (konzervativnog bloka).
Kod kuće s Fran Grant i njenim gmizavcima
Dom Fran Grant mjesto je gdje ona najviše izražava svoj ponos prema Australiji.
Ispred kuće vijori se australska zastava, ima kafu u obliku mape Australije, te kolekciju autohtonih guštera i zmija.
Grant kaže da je, rođena u Australiji, dobila „životni bingo“, ali smatra da dolazi previše „ekonomskih migranata“.
„Vrlo sam sretna da ljudi dolaze ovdje. Moja majka je bila ‘deset-funti pom’ (britanska migrantica)“, objasnila je.
„U trenutku kada su troškovi života i stanovanja toliko visoki, umjesto da samo govorimo ‘rasizam, rasizam’, hajde da pogledamo šta je najbolje za ljude koji već sada žive ovdje.“