Dvije srednjovjekovne utvrde stoje jedna nasuprot drugoj pored rijeke Narve koja dijeli Estoniju od Rusije. "Most prijateljstva", koji je nekada bio simbol suradnje, sada na estonskoj strani sadrži bodljikavu žicu i takozvane "zmajeve zube", protuoklopne prepreke.
"Ime mosta je pomalo ironično", kazao je Eerik Purgel, šef granične policije u estonskom gradu Narvi, koji ima pretežito rusko stanovništvo. Mnogi strahuju da bi pogranični grad, u kojem živi više od 50.000 stanovnika, mogao biti nova meta ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Na estonskoj strani mosta vijori se zastava NATO-a, pored zastave Estonije i Europske unije. Nekada je most bio prepun ljudi koji su putovali iz Estonije u Rusiju, odlazeći na kupovinu ili u posjetu rodbini. Danas je granični prijelaz zatvoren za promet, a putnici svoju prtljagu vuku pješice.
"Možda ne bi ni trebalo biti mosta", rekao je Purgel.
Dok rat u Ukrajini traje već gotovo četiri godine, atmosfera u Narvi postaje sve tmurnija. "Ovdje na rubu Europe, rat se doživljava drugačije", kazala je gradonačelnica Katri Raik. "Svakog dana gledamo Rusiju preko granice."
"Najteži period"
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Estonija je, poput drugih baltičkih zemalja, pojačala svoju obranu. Estonska vojska je mala, a Ministarstvo obrane tvrdi da uz 2000 vojnika iz savezničkih zemalja može rasporediti samo nešto manje od 44.000 ljudi u slučaju nužde.
Estonske vlasti također su uvele mjere zaštite svoje nacionalne sigurnosti. Ruskim državljanima i osobama bez državljanstva oduzela su pravo glasa na lokalnim izborima, a u mnogim školama počeli su provoditi nastavu na estonskom jeziku. Reforme su teško pogodile Narvu, u kojoj većina stanovništva govori ruski jezik. Promjene su, zajedno s visokom nezaposlenošću, rastom troškova i urušavanjem veza s Rusijom, stvorile napetosti u pograničnom gradu.
"Ovo je najteže razdoblje naše povijesti u zadnjih 40-ak godina", kazao je predsjednik gradske skupštine Mihail Staljnuhin, dodajući kako je situaciju pogoršalo konstantno govorenje o ratu. "Ljudi prolaze kroz tešku moralnu, gospodarsku i društvenu situaciju."
"Rusofobno ludilo"
Narva je grad s mješovitim stanovništvom. Otprilike polovica stanovnika ima estonsko državljanstvo, trećina rusko, a oko 7000 osoba nema vlastitu državu. Gradom su kroz povijest vladali Danci, Nijemci, Rusi, Šveđani i Estonci, a većina baroknih zgrada uništena je u Drugom svjetskom ratu.
Iako su mnogi u Narvi isticali svoju odanost Estoniji, neki stanovnici govore ruski, gledaju rusku televiziju i nostalgiraju za sovjetskom prošlošću. Rusko ministarstvo vanjskih poslova nedavno je optužilo Estoniju za "sve veće rusofobno ludilo", dok su mnogi Rusi u Estoniji osjećali diskriminaciju.
Njemački politolog Carlo Masala smatra da bi Estonija mogla postati meta ruskog napada u budućnosti, s obzirom na rusku propagandu koja koristi prijetnje manjinama u inozemstvu kao izgovor za vojnu intervenciju. Masala u svojoj knjizi "If Russia Wins: A Scenario" zamišlja ruski napad na Narvu 2028. godine, koji bi mogao započeti širi napad na baltičke zemlje.
"Spremni smo"
Mnogi stanovnici Narve, poput 18-godišnjeg Jeliseja Solovjova, već su u pripravnosti. Solovjov je član Kaitseliita, estonske dobrovoljne vojne organizacije, i kaže da su spremni braniti svoju zemlju. "Spremni smo braniti našu zemlju, ne bojimo se", poručio je Solovjov.
S obzirom na strateški položaj Narve, analitičar Masala kaže da bi svako vojno djelovanje u tom području bilo puno teže nego prije nekoliko godina. Iako čelnici estonske granične policije odbacuju zamisao da je Narva posebno ranjiva, Purgel s graničnog prijelaza poručuje: "To je naš grad, branit ćemo ga našim životima."