„Teren ispred. Podigni se!“ To je naredba koja bi se trebala čuti samo u simulatoru leta ili filmu katastrofe, ali piloti i stručnjaci upozoravaju da se takva upozorenja sve češće oglašavaju u pilotskim kabinama. Razlog su lažni signali globalnih pozicionih satelita koji pogađaju komercijalne letove, a ometanje GPS signala postalo je gotovo svakodnevno u zonama sukoba i oko njih.
Opasnost koja postaje normalna
Problem utječe na avione na rutama koje zaobilaze žarišta vojnih aktivnosti na Bliskom istoku, Baltičkom i Crnom moru. U slučajevima GPS smetnji, sistem za upozorenje na blizinu terena može „uhvatiti“ lažni signal i pokrenuti alarmantna upozorenja iako avion leti na sigurnoj visini.
„Imam kolege pilote koji se s tim redovno susreću. To je stvarna opasnost koja se počinje normalizirati“, rekao je kapetan Ron Hay, predsjednik IFALPA, koja predstavlja više od 160.000 pilota.
Prema Benoit Figuet sa Univerziteta primijenjenih nauka u Cirihu, GPS smetnje pogađaju oko 900 letova dnevno. Figuet je osnivač kompanije SkAI Data Services, koja od 2024. prati takve incidente.
Jedan komercijalni pilot, koji je želio ostati anoniman, rekao je da navigacijski ekrani u pilotskoj kabini ponekad „postaju djelo fikcije“. Dodao je da piloti ponekad moraju isključiti sistem upozorenja na blizinu terena kako bi utišali alarme i osloniti se na zemaljske sisteme „kao da su 1970-e“.
Piloti mogu koristiti radar, inercijalne navigacijske alate i zemaljske odašiljače kada GPS zakaže. Međutim, budući da je GPS integrisan u brojne sisteme aviona, lažni signali mogu uticati i na satove, meteorološki radar i Wi-Fi za putnike. Na kraju, smetnje mogu dovesti do kašnjenja i poremećaja letova.
Slab signal lako nadjačati
Globalni navigacijski satelitski sistemi (GNSS), poput najraširenijeg američkog GPS-a, ključni su dio modernog svijeta. Ipak, signali koji ih pokreću slabe dok putuju više od 20.000 kilometara do Zemlje i lako ih je nadjačati.
Iako je ta ranjivost odavno poznata, problem za avione i brodove eskalirao je nakon ruska invazija na Ukrajinu 2022, tokom koje su dronovi prvi put masovno korišteni u borbi. Vojske namjerno emituju radio signale visokog intenziteta na istim frekvencijama koje koriste navigacijski alati.
„Avion misli da je na potpuno drugom mjestu. Karta se ne poklapa, vrijeme se ne poklapa. Postoje razni znakovi da se to dešava, ali osnovni problem je što možete utvrditi da ste meta lažiranja, ali ne znate kamo će vas lažni signal ‘poslati’“, objasnio je Hay.
On je dodao da putnici ne trebaju biti zabrinuti za sigurnost, već da je riječ o „operativnoj glavobolji“ za pilote, aviokompanije i kontrolu zračnog saobraćaja. Kao primjer naveo je da se avioni koji se susreću sa smetnjama u blizini Crnog mora moraju držati na većoj međusobnoj udaljenosti, što može značiti duže i manje efikasne rute.
Širenje problema
Iako se većina smetnji dešava na Bliskom istoku te u regijama Crnog i Baltičkog mora, Figuetova kompanija otkrila je žarišta i u Aziji, uključujući granicu Indije i Pakistana, područje oko Sjeverne Koreje i Južne Koreje te Mjanmara. „Postoji rizik, ali mislim da je to rizik kojim se može upravljati. Ne želim stvarati paniku. To je problem koji se mora riješiti“, rekao je.
Ipak, Figuet tvrdi da su GPS smetnje doprinijele jednoj avionskoj nesreći. Let Azerbaijan Airlines iz Bakua za Grozni 25. decembra 2024. srušio se u Kazahstan. Prema preliminarnom izvještaju iz februara 2025., piloti su naišli na elektronske smetnje, izgubili GPS i dobili upozorenja „podigni se“ u blizini Groznog, gdje je magla otežavala slijetanje.
Nakon dva neuspješna pokušaja slijetanja odlučili su se vratiti u Baku. Tokom povratka avion je izgubio primarne kontrolne sisteme, a posada je pokušala prinudno sletjeti. Poginulo je najmanje 38 od 67 osoba u avionu.
Svakodnevna smetnja za pilote
Aleksi Kuosmanen, glavni instruktor letenja i kapetan u Finnair, opisao je GNSS smetnje kao „svakodnevnu smetnju“. Naveo je da se većina letova koji polaze južno od Helsinkija susreće s lažiranjem i ometanjem GPS signala.
Istakao je primjer od 6. aprila, kada je let za Kirkenes u Norveškoj morao ponoviti pokušaj slijetanja zbog smetnji. „Uticaj na pilote je povećano opterećenje u kabini, a koncentracija na rješavanje problema oduzima značajan dio mentalnih resursa“, rekao je.
Finska agencija za transport i komunikacije Traficom izvijestila je da je u januaru i februaru ove godine primila 421 prijavu o GPS smetnjama, dok ih je tokom cijele prošle godine bilo 1704. Finnair je 2024. na mjesec dana obustavio letove za Tartu u Estoniji dok aerodrom nije poboljšao svoje zemaljske sisteme za slijetanje.
„Naš stav je da ovo nije prihvatljivo. Ne bismo željeli da se ovakva situacija nastavi godinama i postane nova normalnost“, dodao je Kuosmanen. FAA upozorila je da bi učestalost smetnji mogla dovesti do veće tolerancije na rizik i nepovjerenja u sisteme u pilotskoj kabini. „Jednom kada se izgubi povjerenje u te sisteme, teško ga je vratiti“, navodi se u izvještaju.
U potrazi za rješenjem
U junu prošle godine 13 članica Evropske unije, uključujući Finsku, pozvalo je na djelovanje, što je rezultiralo Evropskim akcijskim planom za zrakoplovstvo objavljenim u martu. Plan predlaže standardizaciju komunikacije s kontrolom leta i bolju koordinaciju s vojskom.
Stručnjaci navode da bi kratkoročna rješenja, poput integracije karata ometanja u pilotske elektronske uređaje, mogla pomoći. Dugoročno su potrebne promjene u avionici, poput boljih softverskih filtera i zaštite GPS prijemnika.
Aviokompanije istražuju i ugradnju posebnih antena koje mogu filtrirati lažne signale, dok evropski GNSS Galileo već ima funkciju provjere autentičnosti podataka.
„Nalazimo se u fazi čekanja nove tehnologije, a u zrakoplovnoj industriji promjene nisu uvijek brze“, rekao je Kuosmanen. „U međuvremenu, naš posao je osigurati da su piloti obučeni da kompetentno rješavaju ove situacije.“