Najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina prema osam savezničkih država iz NATO-a imaju za cilj razbijanje jedinstva unutar Evrope, smatra viša istraživačica Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP).
Kako je za njemačku agenciju dpa izjavila analitičarka Laura von Daniels, Trump koristi ekonomski pritisak jer mu to trenutno omogućava politička pozicija, a Grenland vidi kao simbol strateške pobjede.
Pojačati pritisak
"Trump to čini jer može i jer je Grenland za njega važan ‘trofej‘", rekla je von Daniels.
Prema njenim riječima, usmjeravanjem carina prema pojedinim državama, američki predsjednik nastoji pojačati pritisak i izazvati razdor među savezničkim zemljama Evrope, koje su do sada nastupale jedinstveno u vezi s pitanjem Grenlanda.
"Ciljajući pojedine evropske zemlje carinama, Trump nastoji "primijeniti maksimalan pritisak i podijeliti Evropljane, koji su do sada bili čvrsto ujedinjeni u krizi na Grenlandu", rekla je.
Von Daniels je podsjetila da se posljednjih sedmica sve češće nagađa kako bi Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država uskoro mogao odlučivati o hitnim carinama, što bi moglo ograničiti Trumpove jednostrane poteze.
Iako je donošenje carinskih mjera u nadležnosti američkog Kongresa, administracija Donalda Trumpa je zaobišla zakonodavnu vlast pozivajući se na Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA) iz 1977. godine, koji predsjedniku omogućava donošenje uredbi u vanrednim okolnostima bez saglasnosti parlamenta.
Takav pravni okvir, smatra von Daniels, djelimično objašnjava i vrijeme u kojem je Trump donio iznenadnu odluku o carinama.
Kao dodatni motiv navela je i demonstraciju političke snage uoči Trumpovog planiranog odlaska na Svjetski ekonomski forum u Davosu, koji počinje u ponedjeljak.
"Trump se oslanja na zastrašivanje i ponižavanje vlastitih saveznika, prije svega Danske i Grenlanda", rekla je.
Sa sigurnosnog i ekonomskog aspekta, prema njenim riječima, ne postoje jasni i opravdani razlozi za ovakav potez. Umjesto toga, Trump bi mogao pokušavati oslabiti zajednički stav takozvane „koalicije voljnih“, koja se zalaže za interese Grenlanda i poštivanje međunarodnog prava.
Visoka autonomija
Američki predsjednik je u subotu najavio da će Sjedinjene Američke Države od 1. februara uvesti dodatne carine od 10 posto na uvoz iz osam evropskih zemalja, zbog spora oko Grenlanda.
Više puta je ponovio da želi da SAD preuzmu Grenland kako bi, prema njegovim tvrdnjama, osigurale stabilnost i sigurnost na Arktiku, s obzirom na rastući utjecaj Kine i Rusije.
U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Trump je naveo da će se carine odnositi na sav američki uvoz iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske, te da bi od juna mogle porasti na 25 posto ukoliko se ne postigne sporazum o kupovini Grenlanda.
Grenland, koji ima visok stepen autonomije, dio je Kraljevine Danske, članice NATO saveza.
Vlasti Grenlanda su poručile da ne žele postati dio Sjedinjenih Američkih Država, dok su članice NATO-a istakle da SAD-u nije potrebna kontrola nad otokom kako bi štitio arktički prostor.