Dok skok cijena nafte izazvan sukobima na Bliskom istoku izmiče kontroli, Centralna banka Australije (RBA) sprema se upotrijebiti svoj jedini, ali brutalni alat protiv inflacije. Kako prenosi The Guardian, finansijska tržišta procjenjuju da postoji skoro 80% šansi da će RBA ovog utorka isporučiti treće uzastopno povećanje kamatnih stopa.
Paradoks kamata: Zašto plaćati više ako to ne rješava problem nafte?
Povećanje kamata je uvijek loša vijest za oko 3,6 miliona domaćinstava koja otplaćuju hipoteke. Ipak, ovosedmični rast bi mogao biti posebno bolan. Vlasnici kuća, koji su već pogođeni ogromnim cijenama goriva i opštim troškovima života, opravdano se pitaju kako će veće rate kredita popraviti korijenski uzrok inflacije – sukob na Bliskom istoku.
Zvanični podaci objavljeni prošle sedmice pokazuju da je inflacija skočila na 4,6% u godini do marta, što je najviši nivo u posljednje dvije i po godine. Glavni krivac? Skok cijena benzina od preko 30% u samo mjesec dana.
Poruka „vukovima“ koji dižu cijene i plate
Phil O’Donaghoe, glavni ekonomista Deutsche Banke, priznaje ironiju situacije. „Monetarna politika ne može apsolutno ništa učiniti povodom inflacije u narednih šest mjeseci: sve je u cijeni nafte“, kaže O’Donaghoe za The Guardian.
Ipak, on i većina ekonomista smatraju da je povećanje kamata neophodno. Razlog je slanje poruke: „Vratićemo inflaciju pod kontrolu“. Cilj je pokazati onima koji određuju cijene i plate u privredi da je Centralna banka ozbiljna u vezi sa svojim ciljevima.
Strah od lančane reakcije
Robert Thompson, makro strateg u RBC Capital Marketsu, ističe da je inflacija bila „neprijatno visoka“ čak i prije nego što su SAD i Izrael započeli napade na Iran krajem februara. Centralna banka je sada ekstremno osjetljiva na to kako bi se visoki troškovi goriva mogli „preliti“ na ostatak ekonomije.
Na prošlom sastanku u martu, odbor RBA glasao je za povećanje stopa tijesnom većinom od pet prema četiri. Thompson vjeruje da će ovaj put odluka biti jasnija jer RBA ima samo jedan alat i mora ga upotrijebiti, inače rizikuje da inflacija potpuno izmakne kontroli.
Šta ako potražnja previše padne?
Johnathan McMenamin, viši ekonomista u Barrenjoeyu, upozorava da se Centralna banka ne može samo povući i pustiti da se inflacija sama ispravi kroz uništavanje životnog standarda. „Posao centralne banke je da održi očekivanja i ublaži ciklus. Ako na kraju previše uguše potražnju, uvijek se mogu okrenuti i smanjiti kamate. Ali ne smiju sjediti skrštenih ruku“, zaključuje McMenamin za The Guardian.