Poznati botaničar Ivan Michurin u svojim istraživanjima nije se bavio samo voćarstvom, već je proučavao i utjecaj sobnih biljaka na zdravlje ljudi u zatvorenim prostorima. Posebno je analizirao zimski period, kada su stanovi zatvoreni, grijanje stalno uključeno, a zrak suh i ustajao.
Na osnovu njegovih zapažanja, određene sobne biljke, koje su inače vrlo popularne, tokom hladnih mjeseci mogu negativno utjecati na atmosferu u spavaćoj sobi. Razlozi su različiti: neke luče otrovne sokove, druge imaju preintenzivan miris, dok pojedine tokom noći značajno narušavaju kvalitet zraka.
Tokom sezone grijanja prostori se rjeđe provjetravaju, a suh i topao zrak pojačava isparavanje biljnih eteričnih ulja. Uz to, pojedine biljke tokom noći intenzivnije troše kisik, zbog čega zrak u spavaćoj sobi postaje težak, što otežava opuštanje i kvari san.
Biljke koje trebate izbaciti iz spavaće sobe
Difenbahija i kroton: Sadrže sok koji je štetan. Pri oštećenju lista oslobađa se supstanca koja izaziva iritaciju kože i sluznice, što je posebno opasno za djecu i ljubimce.
Oleander i azaleja: Intenzivan miris oleandra u zatvorenom prostoru može izazvati mučninu i glavobolju. Azaleja u listovima krije otrovne materije opasne pri kontaktu.
Monstera: Iako je kraljica interijera, ona noću troši velike količine kisika. U malim sobama to može dovesti do jutarnje iscrpljenosti i osjećaja "težine" u glavi.
Geranijum (Muškatla): Zimi eterična ulja ove biljke postaju jača i mogu iritirati disajne puteve ili izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih osoba.
Mlječika: Sok ove biljke izaziva ozbiljne opekotine na koži, a posebno je opasan ako dospije u oči.
Gdje smjestiti ove biljke i šta je bolja alternativa?
Ove vrste je sigurnije držati u prostranim dnevnim boravcima, hodnicima ili zastakljenim balkonima s dobrom ventilacijom.
Za spavaće i dječije sobe, mnogo bolji i zdraviji izbor su:
- Hlorofitum (Zeleni ljiljan)
- Spatifilum (Ženska sreća)
- Fikus
- Dracena