Škorpioni ‘preuzimaju‘ brazilske gradove, upozorili su istraživači u novoj studiji, u kojoj stoji da brza urbanizacija i klimatske promjene dovode do povećanja broja uboda.
Više od 1,1 milion uboda prijavljeno je između 2014. i 2023. godine, prema podacima iz brazilskog informacijskog sistema o bolestima koje se moraju prijaviti. Od 2014. do 2023. došlo je do porasta od 155 posto u izvješćima o ubodima, prema istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Public Health.
Porast slučajeva potaknut je brzom, neplaniranom urbanizacijom koju karakterizira visoka gustoća stanovanja i loše odlaganje otpada. Iako urbana područja zadiru u divlja staništa u kojima škorpioni već žive, stvaraju i nova okruženja u kojima mogu napredovati.
"Urbanizacija u Brazilu duboko je preoblikovala ekosustave. Gradovi imaju sve što je škorpionima potrebno: obilje skloništa (u zidovima, odvodima, ruševinama i građevinskim ostacima), stalnu toplinu i pouzdanu opskrbu hranom u obliku žohara i drugih urbanih beskičmenjaka", rekla je voditeljica istraživanja Manuela Berto Pucca, docentica na Državnom univerzitetu São Paulo, piše Guardian.
Ovi malci posebno vole kanalizaciju koja je topla tokom cijele godine. Dolje, osim toga, gotovo da i nema grabežljivaca i uz to im pruža obilje hrane, osobito žohara. Neke vrste škorpiona mogu preživjeti i do 400 dana bez hrane i mogu se razmnožavati bez parenja.
Podaci za 2024. godinu sugeriraju da su škorpioni odgovorni za gotovo 200 hiljada uboda i 133 smrti u Brazilu. Istraživači su predvidjeli da se može očekivati oko dva milijuna novih slučajeva između 2025. i 2033. godine.
"Pravi obim ovog problema vjerovatno je daleko veći nego što pokazuju službene statistike", smatraju istraživači i pojašnjavaju kako je to zbog toga što se mnogi ljudi odluče liječiti kod kuće i nikome ni ne prijave ubod.
"Radila sam na mjestima gdje su ubodi škorpiona svakodnevni. Izazivaju strah, posebno u siromašnim i područjima koja su gusto naseljene. Brojke nam pokazuju da će u budućnosti problem biti veći nego što je sada", pojasnila je Pucca.
Istraživači su pojasnili da 0,1posto prijavljenih uboda završi smrću, a najugroženija su djeca i starije osobe. Zdravi ljudi i naponu snage se brzo oporave, ali nekoliko dana mogu trpjeti bolove. Simptomi uključuju peckanje, oticanje, crvenilo, trnce i mučninu.
Situacija je u zadnjih nekoliko decenija jednako zabrinjavajuća i u Brazilu, Paragvaju, Boliviji, Meksiku, Gvajani i Venezueli. No, nije da ove životinjice žive samo na drugom kraju svijeta. Vjeruje se da u Evropi postoji više od 35 autohtonih vrsta škorpiona, iako ne postoje sveobuhvatna istraživanja o populacijskim trendovima.
Istraživači smatraju da je prevencija ključna.
"Škorpioni uspijevaju u pretrpanim, vlažnim okruženjima. Održavajte prostore čistima, zatvorite pukotine u zidovima, koristite mreže na odvodima i uvijek provjerite cipele, ručnike i odjeću prije korištenja", rekla je Pucca.
I iako se iz ovog istraživanja možda može zaključiti da su škorpioni opaka stvorenja gladna naše krvi, to nije tačno. Za početak, oni nam nisu neprijatelji i mi im uopće nismo cilj.
"Ove životinje djeluju odbrambeno, a ne napadački. Dio su prirodnog svijeta i igraju važnu ekološku ulogu - od kontrole populacije štetočina do održavanja bioraznolikosti", ističe Pucca.